HUP žestoko reagirao na uvođenje dodatnog poreza na dobit

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) u srijedu se usprotivila uvođenju dodatnog poreza na dobit na industrije izvan energetskog sektora, upozorivši da se gospodarstvo, uz divljanje cijena energenata i inflaciju, bori za preživljavanje, pa bi takav porez bio potencijalno poguban za hrvatsko gospodarstvo.

Prema neslužbenim informacijama, navodi HUP u svom priopćenju, Vlada planira uvesti dodatni porez na dobit, a koji se poziva na program RePowerEU i vezane direktive. No, napominju u HUP-u, za razliku od većine EU zemalja i Europske komisije, koja predlaže oporezivanje energetskog sektora, hrvatska Vlada ne bi tu direktivu primjenjivala na energetske tvrtke koje su zaradile na špekulativnim cijenama plina i struje, već na sve tvrtke koje ostvaruju više od 60 milijuna kuna godišnjeg prihoda.

Kako dalje navode, plan Vlade je izračunati prosječnu dobit u posljednje četiri financijske godine, od 2018. do 2021. godine i usporediti je s dobiti 2022. godine te na svu dobit koja je 20 posto veća od prosjeka, naplatiti taj dodatni porez po stopi od 33 posto.

„HUP je kategorički protiv bilo kakvog dodatnog poreznog opterećenja. U ovom trenutku uvođenje novog poreza na dobit koji će se primjenjivati na industrije izvan energetike vidimo kao dodatni pritisak na gospodarstvo, koje ionako posluje u teškim uvjetima. Mišljenja smo da nema potrebe za povećanjem poreznog tereta, kao ni za dodatnim usložnjavanjem poreznog sustava. Uvođenje ovog poreza sigurno će zaustaviti investicije kao i spriječiti daljnji rast plaća. Zato apeliramo na Vladu da odustane od takve namjere te nastavi razgovore s gospodarstvenicima o mjerama za prevladavanje krize”, poručuje glavna direktorica HUP-a, Irena Weber.

Kako dodaje, sigurnost i predvidljivost ključni su za izvanredna vremena i zato od Vlade očekuju nastavak razgovora o mjerama koje ističu krajem ožujka, a ne nove poreze.  “Osobito je upitno što se novi porez uvodi u uvjetima u kojima su proračunski prihodi pod kontrolom. Hrvatska i u ovoj krizi mora pametno manevrirati, kao što je to činila za vrijeme korona krize, kako bi iz svega izašli s još snažnijim gospodarstvom, a koje je temelj za boljitak života svih građana. Novi porez sigurno nije korak u tom smjeru“, navodi Weber.

U slučaju konačne odluke o uvođenju novog poreza i na industrije izvan energetskog sektora, što se u preporuci Europske komisije ne navodi, iz HUP-a ističu da takav prijedlog nije usvojen u praksi gotovo ni jedne zemlje članica Europske unije, osim u Mađarskoj.

I u Međunarodnom monetarnom fondu upozoravaju da je dodatno oporezivanje dobiti bez jasne i nedvosmislene definicije ekstraprofita ‘problematično’ te ugrožava predvidljivost i sigurnost poreznog sustava te može kao posljedicu imati pad investicija i slabljenje poslovanju, dodaju.

“HUP ne može podržati ni neopravdanu diskriminaciju srednjih i velikih tvrtki koju ovaj prijedlog donosi. Također, porez se ne može uvoditi retroaktivno za 2022. godinu, kada su već realizirani određeni planovi investicija i zapošljavanja. Takav prijedlog neopravdano će penalizirati tvrtke koje su posljednjih godina intenzivno ulagale u istraživnje i razvoj, trajnu imovinu ili projekte za klijente i time svjesno smanjivale dobit kako bi ta dobit bila veća u nadolazećim godinama”, ističe Irena Weber.

Iz HUP-a još napominju da će se na taj način širokom krugu hrvatskih kompanija otežati ulazak u eurozonu i schengenski režim te one neće moći iskoristiti benefite, koje ti sustavi donose. Također, u potpunosti će se minimizirati učinke sporazuma o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja sa SAD, kao i potencijalno hrvatsko članstvo u OECD.

Umjesto novih poreza, u HUP-u vrlo konkretno zagovaraju punu poreznu reformu i jače rasterećenje rada kroz povećanje osobnog poreznog odbitka i smanjenje poreznih stopa poreza na dohodak. To je put kojim će se osnažiti gospodarstvo, privući nove investicije, povećati plaće i otvoriti nova radna mjesta.