Zastupnici “nisu oduševljeni” novim porezom

Krizni porez, kaže, nimalo na liči na porez na ekstraprofit jer se, po iskustvu zemalja koje su već uvele taj porez prije nekoliko mjeseci, zapravo odnosi isključivo na nekoliko tipičnih sektora poput energetike, bankarskog sektora i eventualno one djelatnosti koje su dizale marže i čije su profitne marže više nego što je to bilo u posljednjih nekoliko godina”,

Bilo bi korektno, istaknuo je, da se tako uprihođeni novac preraspodijeli prema siromašnijem dijelu našeg društva, za socijalne potrebe i ublažavanje posljedica inflacije.

Grčić je najavio da će prijedlog razmotriti kad vide kako će biti uobličen u zakonu i na temelju toga odlučiti hoće li ga podržati. “Ali, ovo je tipični krizni porez, u Ministarstvu ga još zovu i solidarni porez, u svojoj biti je linearan i to je nešto što ne podržavamo”.

Zvonimir Troskot (Most) je naglasio da nisu za uvođenje bilo kakvih oblika poreza, osobito za vrijeme recesije u kojoj se već sada Hrvatska nalazi.

Troskot (Most): Oporezovat će se tvrtka koja je zaradila na krizi

„No, ako se već išlo s tom mjerom, onda se trebalo ići u sektorsko oporezivanje, a ne uvoditi univerzalan ekstraprofit koji će pogoditi kompanije koje nisu koristile krizu da bi se obogatile nego su možda koristile svoju sposobnost, imale investicije ili možda sreće na tržištu pa su ostvarile veći profit u odnosu na ostala razdoblja”, upozorio je.

Govorimo o nepravdi jer će se možda oporezovati firma koja je zaradila na krizi, ali i firma koja je to napravila dobrom procjenom, sposobnošću, ulaganjima, zapošljavanjem ljudi koji su doveli do povećane vrijednosti unutar kompanije, poručio je Troskot.

Marijana Puljak (Centar) kaže da je ministar Primorac uvođenje već treće stope poreza na dobit objašnjavao na način da je kazao da se primjenjuje Uredba EU o solidarnom doprinosu, međutim, ne primjenjuju je izravno, jer, kako je rekla, da je primjenjuju izravno u Hrvatskoj ne bi nikoga oporezovali.

„Vlada je proširila obuhvat tog poreza da bi mogla namaknuti dodatne oko dvije milijarde kuna prihoda, koji za državni proračun toliko značajan jer tek oko šest posto proračuna dolazi iz poreza na dobit. Međutim, značajan je za poduzetnike kojima će na ovaj način ograničiti investicije i budući rast i razvoj jer se iduće godine očekuje značajan pad gospodarskih aktivnosti”, smatra Puljak.

Napomenula je da je Hrvatska “prvi u Europi kada treba uvoditi nove poreze i na taj način puniti državni proračun”, a pitanje je zašto nismo prvi u podršci poduzetnicima i smanjivanju porezne presije i raznih parafiskalnih nameta koji bi poduzetnicima “omogućili da dišu”, stvaraju nove vrijednosti i otvaraju nova radna mjesta.

Još jednom se pokazuje politika ove Vlada da kažnjava uspjeh i da uspjeh u Hrvatskoj nije nešto što se nagrađuje nego na ovaj način kažnjava. Ta će politika na kraju izazvati nova poskupljenja i osiromašenje građana, upozorila je Puljak.

Dario Hrebak (HSLS) je napomenuo da građani očekuju da oni koji su se okoristili u ovoj krizi, ne zbog svoje uspješnosti i kreativnosti nego zato što su iskoristili trenutak nesređenog stanja na slobodnom tržištu, taj dio na neki način vrate nazad društvu.

Hrebak (HSLS): U porezne škare idu samo najveće tvrtke

„Nama liberalima je važno, što smo i uspjeli u razgovoru s partnerima, da se neće, kao što je bio prvotni prijedlog, oporezovati iznad 60 milijuna kuna. Jako nam je važno što malo i srednje poduzetništvo neće osjetiti ove porezne izmjene nego samo oni najveći, i to samo polovica njih. Od više od 400 velikih kompanija s više od 300 milijuna kuna prihoda, u porezne škare će ući otprilike 200 tvrtki”, istaknuo je.

Važno nam je, dodao je, i to što u sljedećoj godini Ministarstvo reže parafiskalne namete svima u vrijednosti preko milijarde kuna. Nismo oduševljeni ovim potezom, ali podržat ćemo ga jer obuhvaća samo mali dio poduzetnika, one koji su u ovoj krizi ostvarili najveće dobiti i taj će porez vrijediti jednokratno, samo jednu godinu, tijekom trajanja ove krize, najavio je.

Hrvoje Zekanović (HDS) kratko je ocijenio da je ‘danas ministar Marko Primorac postao Robin Hood’. On stvarno danas uzima onima koji imaju najviše i daje onima koji su u najvećoj potrebi, poručio je.