U Hrvatsku i dalje više ljudi dolazi nego što odlazi, ali useljavanje usporava

Lani se iz inozemstva u Hrvatsku doselilo 56.665, a u inozemstvo se odselilo 37.485 osoba. Za pozitivan migracijski saldo i dalje su zaslužni strani državljani jer je među doseljenima tek 29,7 posto hrvatskih državljana, pokazuju novi podaci Državnog zavoda za statistiku.

Među iseljenima značajnije dominira domaće stanovništvo pa tako hrvatski državljani čine 35 posto onih koji su Hrvatsku napustili.

Smanjen migracijski saldo

U odnosu na 2024. pozitivan migracijski saldo ipak se smanjio. Naime, 2024. godine 31 tisuća osoba više uselila se u Hrvatsku nego što je iz nje otišla, dok se lani ta razlika smanjila na 19.180.

Među svim doseljenima najviše ih je stiglo iz Njemačke – 17 posto, zatim iz Bosne i Hercegovine (11,1 posto) te Nepala (11,1 posto), dok je glavno odredište iseljenih iz Hrvatske također Njemačka.

„U ukupnom broju doseljenih i odseljenih osoba znatan je udio stranaca kojima su izdane dozvole za boravak i rad. Ukupan broj osoba doseljenih iz inozemstva uključuje raseljene osobe iz Ukrajine kojima je odobrena privremena zaštita u Republici Hrvatskoj”, navodi Državni zavod za statistiku na svojim mrežnim stranicama.

Među stranim državljanima najviše ih je stiglo iz Nepala (6.264), Filipina (4.500), Bosne i Hercegovine (4.731), Srbije (3.696) i Ukrajine (2.986). Glavninu doseljenih činili su muškarci – 66,3 posto, a među iseljenima iz Hrvatske također dominiraju muškarci, ponajviše u dobi od 20 do 39 godina.

Dinamika seljenja unutar Hrvatske – dominiraju žene

Unutar Hrvatske adresu je promijenilo 73.838 osoba, što je najviša od 2016. godine, a za razliku od vanjskih migracija, u unutarnjim migracijama dominiraju žene s udjelom od 54,3 posto.

Najveći broj osoba, njih nešto više od 30 tisuća, promijenio je županiju u kojoj živi, a nešto manji broj selio se unutar iste županije.

Najveći migracijski dobitnik, kada se gledaju i unutarnje i vanjske migracije, bila je Zagrebačka županija s 3.475 doseljenih, a slijede Istarska, Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija te Grad Zagreb.

S druge strane su Sisačko-moslavačka, Brodsko-posavska, Koprivničko-križevačka i Virovitičko-podravska županije su iz kojih se više osoba iselilo nego što se doselilo.

Kada se promatraju samo selidbe između hrvatskih županija, najviše osoba doselilo se u Zagrebačku županiju, dok se u druge dijelove Hrvatske najviše stanovnika odselilo iz Brodsko-posavske i Vukovarsko-srijemske županije.