U hrvatskim zatvorima je gotovo 5.000 osoba, a zakonski kapacitet iznosi - 3.932 mjesta

Unatoč neznatnom padu broja zatvorenika, zatvorski sustav i dalje je prenapučen, a izazov predstavljaju i kadrovski deficit te nedostatak psihijatrijskog smještaja, proizlazi iz izvješća o zatvorskom sustavu za 2025., a država najavljuje proširenje zatvorske infrastrukture.

Na kraju godine u kaznenim tijelima ukupno je bilo 4.947 osoba, što je za 21,06 posto više nego krajem 2021. godine. Zakonski kapacitet kaznionica i zatvora predviđen je za smještaj 3.932 zatvorenika te dodatnih 120 osoba na izvršavanju odgojne mjere.

“Bez obzira na to što je trenutno ukupno brojno stanje u zatvorskom sustavu veće od postojećeg zakonskog kapaciteta, provode se mjere i aktivnosti za osiguravanje dodatnih smještajnih kapaciteta u zatvorenim uvjetima, odnosno uvjetima s najvećim stupnjem sigurnosti”, naglašava se u izvješću.

Od ukupnog broja novozaprimljenih zatvorenika lani ih je bilo 11.827, od čega su 49,24 posto bili istražni zatvorenici, dok ih je 27,72 posto bilo na izvršavanju kazne zatvora ili maloljetničkog zatvora. Od toga je bilo 16 maloljetnika i mlađih punoljetnika.

Najveći broj istražnih zatvorenika nalazio se u istražnom zatvoru od jednog do tri mjeseca, dok je njih 30 zatečenih krajem 2025. ovu mjeru izvršavalo dulje od 30 mjeseci.

Uz kaznu zatvora izrečeno je i 786 sigurnosnih mjera obveznog liječenja od ovisnosti (48,6 posto), obveznog psihijatrijskog liječenja (17,81 posto), zabrane približavanja (14,38 posto), obveznog psihosocijalnog tretmana (11,45 posto) te zabrane upravljanja motornim vozilom (3,3 posto).

Odgojna mjera upućivanja u odgojni zavod izrečena je za 66 maloljetnika ili mlađih punoljetnika, a tijekom cijele godine bilo ih je 124, što, ističe se, upućuje na izražen trend rasta broja izvršavanja ove odgojne mjere.

Nedostatni kapaciteti za smještaj okrivljenika kojima je potrebno psihijatrijsko liječenje

Poseban problem predstavlja smještaj osoba kojima je određen istražni zatvor zbog opasnosti od počinjenja težeg kaznenog djela povezane s težim duševnim smetnjama, a kojima je potrebno psihijatrijsko liječenje.

Od 191 novoprimljenog okrivljenika u toj kategoriji, njih 94 smješteno je u Zatvorsku bolnicu u Zagrebu, 31 u vanjske psihijatrijske ustanove, dok je 66 osoba, odnosno 34,55 posto, do kraja godine ostalo u zatvorima bez smještaja u odgovarajućoj ustanovi.

“Napominjemo da je u Zatvorskoj bolnici tijekom 2025. bilo smješteno i 28 okrivljenika kojima je također određen istražni zatvor sukladno navedenim odredbama tijekom 2024. godine, ali nisu bili smješteni u odgovarajuću psihijatrijsku ustanovu, nego su se nalazili u zatvorima. Prosječno trajanje boravka ovih okrivljenika u Zatvorskoj bolnici iznosilo je 106 dana, uključujući i vrijeme nakon donošenja pravomoćnog rješenja o prisilnom smještaju i liječenju, na što se ponekad još neko vrijeme čeka uslijed nedostatka kapaciteta psihijatrijskih ustanova”, upozoravaju iz Ministarstva pravosuđa.

Podsjećaju da se u Zatvorsku bolnicu smještaju i druge osobe lišene slobode zbog akutnih zdravstvenih problema, navodeći kako je tamo zbog ograničenih kapaciteta lani zaprimljeno 122, odnosno 9,02 posto manje okrivljenika s duševnim smetnjama nego u 2024. godini.

Broj stranih državljana primljenih u zatvorski sustav smanjen je za 23,49 posto, na 2.684 u 2025. godini. Najviše ih je bilo iz Bosne i Hercegovine, Ukrajine te Srbije.

Županijski sudovi su odobrili uvjetni otpust ukupno 689 zatvorenika, što je 17,3 posto više nego godinu ranije. Pod elektroničkim nadzorom bilo je 66 osoba, od čega 28 na uvjetnom otpustu, a 38 u istražnom zatvoru u domu.

Jedan od ključnih izazova i kadrovski manjak

Kadrovski manjak također ostaje jedan od ključnih izazova. Od 3.558 sistematiziranih radnih mjesta, bilo je popunjeno 2680, odnosno 75,32 posto. Lani je, ističe se, zabilježen najveći porast broja službenika pravosudne policije te ih je krajem godine bilo 1661.

Izvješće navodi i 13 napada osoba lišenih slobode na službenike, najviše u odnosu na prethodne godine kada je prosjek iznosio 8,5 napada.

Istodobno je zabilježeno upola manje samoozljeđivanja nego 2021. – kod šest osoba na tisuću, a smanjen je i broj pokušaja suicida, kojih je bilo 11, odnosno 26,7 posto manje nego godinu ranije. Jedan počinjeni suicid najmanji je godišnji broj u petogodišnjem razdoblju. Prirodnom smrću umrlo je 16 osoba lišenih slobode, također najmanje u posljednjih pet godina.

Zabilježena su i dva pokušaja bijega, ali nijedan iz zatvorenih uvjeta. Tijekom godine provedeno je 28 transfera zatvorenika između Hrvatske i drugih država: 18 osoba premješteno je u Hrvatsku, a deset iz Hrvatske u inozemstvo.

U obrazovne programe bilo je uključeno 197 zatvorenika i maloljetnika. Njih 105 završilo je programe, dok je 81 nastavilo obrazovanje u 2026. godini.

Zatvorenicima su dostupni i posebni programi tretmana ovisnosti o alkoholu, drogama, kockanju, tretmana počinitelja kaznenih djela seksualne prirode, kaznenih djela u prometu te s obilježjima nasilja.

Prosječni dnevni trošak po jednom zatvoreniku iznosi 8,49 eura, a odnosi se na smještaj, prehranu, liječenje, naknadu za rad i ostalo.

Radi ublažavanja nedostatnih smještajnih kapaciteta, Ministarstvo provodi projekte izgradnje modularnih zatvora u Varaždinu i Lipovici-Popovači te planira nove anekse u Zagrebu i Požegi. U Kaznionici u Požegi predviđen je i objekt za 150 starijih osoba i osoba smanjene pokretljivosti. Tako bi se kapacitet do 2028. povećao za oko 700 mjesta. Uz rekonstrukcije postojećih objekata, dugoročno se planiraju i nove kaznionice, među ostalim u Perušiću, te dodatni smještajni kapaciteti u Glini, Sisačko-moslavačkoj i Osječko-baranjskoj županiji.

Paralelno se provode rekonstrukcija, adaptacija i unaprjeđenje postojećih prostora u zatvoru u Bjelovaru te kaznionicama u Lepoglavi, Valturi i Turopolju.