Trgovci će uskoro kod kupnje na rate provjeravati koliko ste zaduženi. Nitko još ne zna kako

Novi Zakon o potrošačkim kreditima na snagu bi trebao stupiti u studenom, a prema njemu svako prodajno mjesto koje nudi prodaju na rate mora imati licencu HNB-a. Morat će provjeravati bonitet kupca, dužnika na rate, a za to će biti potrebni određeni podaci o kupcu i razini zaduženosti, što otvara niz potpitanja o tome gdje će trgovci, kako i s kojim ovlastima te podatke prikupljati. Ove bi »detalje« trebao riješiti podzakonski akt HNB-a koji se još čeka, a prema novom odgovoru iz HNB-a, koji je praktički preslika onog starog, izgleda da se stvari još nisu pomakle s mrtve točke. Akt je još u pripremi, a od HNB-a nismo dobili konkretan odgovor niti na jedno od postavljenih otvorenih pitanja, poput onog hoće li se bankarski podaci prikupljeni u registru po kreditnim obvezama (HROK) uparivati s ostalim podacima o zaduženosti, kako će se to provesti, hoće li se proširiti HROK, pa ćemo imati neki »superregistar« u kojem će biti baš svi podaci o zaduženosti, izloženosti, financijskoj krvnoj slici svakoga od nas? Tko će time upravljati i kako je to uopće moguće, uslijed zaštite podataka o klijentima, prije svega unutar bankarskog sektora? Banke će ustupati podatke? Svaki trgovac će imati podatke o svakom građaninu? Ništa još nije jasno.

Iz Ministarstva umiruju da će podaci biti sigurni, prebacuju lopticu na HNB, iako nije naglasak na tome, već na privatnosti i uopće nečijem pravu da sastavlja takve baze.

Kada se osnivao HROK, banke su to itekako morale pravdati, a sada se priča širi do neslućenih razmjera. Za pobijanje takve prakse gotovo da nije ni potreban argument GDPR-a, nego je to obična bankarska tajna. Neko rješenje bilo bi da klijenti sami nose potvrde o razini zaduženosti što bi onda za HROK značilo puno više posla. Stupanj provjere navodno će ovisiti i o vrijednosti robe koja se kupuje, no ni to nije potvrđeno. U HNB-u ponavljaju ono što smo već odavno usvojili, da je jedno kupnja bankarskim karticama, a drugo odgođeno plaćanje koje odobrava trgovac, jer je tada on vjerovnik i preuzima rizik. Jasno, kartice se više ne moraju provjeravati jer su već u banci prošle proces provjere, no – nikako do merituma.

– U okviru postupka procjene kreditne sposobnosti trgovac mora unaprijed jasno navesti informacije i dokumentaciju koju je moguće neovisno provjeriti, a koje je potrošač dužan dostaviti. Procjena kreditne sposobnosti provodi se na temelju relevantnih i točnih informacija o prihodima i rashodima potrošača te drugim financijskim i ekonomskim okolnostima, pri čemu te informacije moraju biti nužne, proporcionalne prirodi, trajanju, vrijednosti i rizicima kredita za potrošača te mogu obuhvaćati dokaze o prihodima ili drugim izvorima sredstava za otplatu, informacije o financijskoj imovini i obvezama ili informacije o drugim financijskim obvezama, ponovili su u HNB-u, dodajući i ovo: »Međutim, na tržištu Republike Hrvatske trenutno ne postoji jedinstveni kreditni registar, te će vjerovnici u svrhu procjene kreditne sposobnosti moći pristupati onim registrima koji će im biti dostupni u skladu s važećim uvjetima za pristupanje takvim registrima«. Dakle, moći će pristupati, a kako i pod kojim uvjetima opet ništa, osim nove najave podzakonskog akta.

– S tim u vezi, želimo ukazati kako je u pripremi podzakonski propis kojim će HNB detaljnije urediti način provođenja procesa procjene kreditne sposobnosti, ovisno o vrsti proizvoda odnosno modelu poslovanja pojedinih vjerovnika, ponovili su u HNB-u.

HUB: Trgovci neće imati pristup podacima banaka

– Iz novog Zakona o potrošačkim kreditima ne proizlazi da će trgovci, a koji su istovremeno licencirani kao vjerovnici od strane HNB-a, dobiti opći pristup bankovnim računima građana, njihovim pojedinačnim transakcijama, štednji ili drugim podacima zaštićenima pravilima o bankovnoj tajni i zaštiti osobnih podataka, poručili su iz Hrvatske udruge banaka.