Treba li djeci ograničiti društvene mreže? Psiholozi za zabranu, ali upozoravaju na drugi problem

Europska komisija donijela je Akt o sigurnosti djece na internetu, prema kojem djeca mlađa od 13 godina ostaju bez pristupa društvenim mrežama, a tek s 15 godina mogu otvoriti vlastite račune na platformama.

Vlastiti profil na društvenoj mreži moći će otvoriti tek od 15. godine, a do punoljetnosti profil na društvenoj mreži ne smije imati uključenu geolokaciju, niti pristup kameri i mikrofonu. Kad stupi na snagu, i djeca u Hrvatskoj trebala bi imati ista ograničenja.

Djeca u dobi od tri do 13 godina uopće ne bi smjela imati pristup društvenim mrežama, ali bi mogli pristupati posebno osmišljenim uslugama za dijeljenje videozapisa prilagođenima njima putem računa kojima upravljaju njihovi skrbnici.

Platforme bi morale roditeljima ponuditi jednostavan alat za ograničavanje upotrebe uređaja sukladno novim propisima. Djeca u dobi od 13 do 15 godina, prema prijedlogu Komisije, mogla bi imati mini-račune na društvenoj mreži pod nadzorom roditelja i skrbnika, što bi im omogućilo pristup društvenim mrežama i platformama za dijeljenje videa primjerenih dobi. Zaštitnim mjerama ograničavaju se društveni kontakti i vrijeme provedeno pred ekranom do najviše jednog sata dnevno.

Prerano na internet

Djeca u Europi danas provode u prosjeku četiri do šest sati dnevno pred ekranima, a ona koja su počeli koristiti društvene mreže prije svoje desete godine pred ekranima su još i više, sedam do osam sati na dan.

– Previše djece prerano dolazi u dodir s internetskim svijetom. Nisu spremna snalaziti se u okruženju u kojem ih zlostavljanje može pratiti sve do kuće i u kojem svaka pogreška može ostati trajno zabilježena, a djetinjstvo i pubertet upravo su vrijeme za pogreške, za učenje na pogreškama i napredovanje, objasnila je predsjednica EK-a Ursula von der Leyen.

Postoji mnoštvo dokaza o šteti koju društvene mreže nanose mozgu i osobnosti u razvoju, dodala je, a posljedice su nedostatak sna, depresija, tjeskoba, samoozljeđivanje, ovisničko ponašanje i, nažalost, samoubojstvo.

– Roditelji se ne mogu natjecati s algoritmima niti ih mogu pratiti, a to od njih ne bi trebalo ni očekivati, zaključuje Ursula von der Leyen.

Prijedlog zakona nameće niz ograničenja za društvene mreže, servise za dijeljenje videozapisa, internetske videoigre i AI chatbotove koji nude usluge djeci mlađoj od 18 godina.

Zabranjuju se značajke koje izazivaju ovisnost, kao i mogućnost beskonačnog skrolanja. Platforme bi trebale koristiti aplikaciju EU za provjeru dobi, koja ne zadržava identifikacijske dokumente ili biometrijske podatke, čime se zadovoljavaju najviše mjere zaštite privatnosti, kaže Komisija.

Pružatelji usluga morat će provjeravati dob kada korisnik otvori novi profil, a kod postojećih procijeniti dob korisnika na temelju relevantnih pokazatelja poput datuma stvaranja računa, podataka o kreditnoj kartici i slično.

Mentalno zdravlje

Psiholozi podržavaju plan ograničavanja korištenja društvenih mreža kod djece jer ona nemaju razvijene sposobnosti samoregulacije potrebne za kontroliranje vremena provedenog na digitalnim platformama.

Zabrana bi mogla pomoći boljem mentalnom zdravlju djece, ali im neovisno o tome treba ponuditi druge aktivnosti kako bi popunila slobodno vrijeme, smatra prof. Gordana Kuterovac Jagodić s Filozofskog fakulteta u Zagrebu.

– Dijete se ne može samo oduprijeti mehanizmima kojima su društvene mreže dizajnirane tako da korisnika zadrže što dulje. Zbog toga su dobna ograničenja i roditeljski nadzor dobrodošla pomoć djeci dok se njihove vlastite sposobnosti kontrole i procjene još razvijaju, veli psihologinja.

Podsjeća da se sposobnosti poput planiranja, organiziranja i kontrole ponašanja razvijaju sve do 21. godine života pa od djece nije realno očekivati istu razinu samokontrole kakvu imaju odrasle osobe.

– Taj će zakon pomoći djeci u regulaciji njihovog ponašanja. Problem je s generacijama koje su već oštećene jer su provele jako puno vremena na tim mrežama i njihovo je mentalno zdravlje narušeno, kaže prof. Kuterovac Jagodić.

Slaže se da odgovornost za zaštitu djece ne može biti isključivo na samom djetetu ili roditeljima, već dio odgovornosti moraju imati tehnološke platforme. Ali, tvrdi profesorica, zakonska zabrana društvenih mreža sama po sebi neće biti dovoljna da bi djeca zdravije rasla.

Trebamo nuditi djeci zdrave i poticajne aktivnosti kojima će oni biti zauzeti i neće ni tražiti ulaz na društvene mreže. Kad su prepušteni sami sebi, tada možemo očekivati neželjena ponašanja, zaključuje psihologinja.

Djeca obilaze zabrane

Australija je prva zemlja na svijetu koja je zabranila društvene mreže djeci, i to mlađoj od 16 godina. Sličan je zakon donijela Turska, spustivši dobnu granicu na 15 godina, zatim Indonezija i Malezija.

Slični su zakoni u proceduri donošenja u Francuskoj, Austriji, Velikoj Britaniji, Njemačkoj, a donošenje europskog akta ubrzalo bi proces.

Na primjeru Australije pokazalo se, međutim, da djeca i mladi lako zaobilaze zakonska ograničenja te je 80 posto mlađih od 16 nesmetano nastavilo koristiti platforme poput TikToka i Instagrama.

Iako su tamo obrisali milijune računa, djeca su lažnim iskazivanjem dobi, pomoću VPN-a i zahvaljujući nepreciznoj tehnologiji analize lica, uspjela zaobići zabrane.