Srijeda, 24. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

34 C°

velika potražnja

Svaki treći radnik na građevini u Hrvatskoj je stranac

Autor: Jagoda Marić

19.04.2023. 11:38
Svaki treći radnik na građevini u Hrvatskoj je stranac

Foto: Patrik Macek/PIXSELL



Do kraja ove godine udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj premašit će deset posto, procjena je to državnog tajnika u Ministarstvu unutarnjih poslova (MUP) Željka Katića.


Uz napomenu da se procjene ne moraju uvijek i ostvariti, Katić je na okruglom stolu Hrvatske gospodarske komore kazao da se u ovoj godini očekuje od 160 do 180 tisuća zahtjeva za dozvole boravka i rada stranih radnika, a s obzirom na to da je u Hrvatskoj zaposleno nešto više od milijun i 600 tisuća ljudi, to znači da će udio stranih radnika biti veći od deset posto.


U prošloj je godini idano oko 125 tisuća dozvola za strane radnike, a prema podacima za razdoblje od početka godine do sredine travnja, što ih je iznio Katić, sve govori da će se prognoze MUP-a ostvariti. U tri i pol mjeseca ove godine već je izdano 47 tisuća radnih dozvola strancima, što je 57 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.


Daleke zemlje




Sve veći udio stranih radnika u ukupnom broju zaposlenih u Hrvatskoj te sve veći udio od čak 40 posto radnika iz, kako je rekao Katić, dalekih zemlja poput Indije ili Nepala, potrebnim čini i zakonske izmjene, pa će se tako ubuduće radne dozvole izdavati na tri, umjesto na jednu godinu.


Uz to, radnici će dobiti mogućnost da se u Hrvatskoj i bez ugovora o radu zadrže dodatna dva do tri mjeseca kako bi pronašli novi posao ako su izgubili onaj na osnovi kojeg su dobili dozvolu. Nakon godinu dana radnici će moći promijeniti poslodavca koji je za njih tražio dozvolu, a sa šest na devet mjeseci će se produljiti trajanje dozvola za sezonske radnike u poljoprivredi i turizmu.


Izmjene zakona koje bi na snagu trebale stupiti prije kraja godine, značit će i produženje EU plave karte za radnike koji imaju tražene vještine s dvije na četiri godine. Za njih dolazi još jedna novost, a to je da će se moći izdati i osobama koje nemaju isključivo diplomu kao dokaz kvalifikacije u visokom obrazovanju, već imaju stručne vještine visoke razine.


Koliko je Hrvatska ovisna o stranim radnicima, najbolje govori to da je 2015. godine, prisjetio se Katić, u Hrvatskoj bilo izdano 2.700 dozvola, a ako do kraja godine pristigne i do 180 tisuća novih zahtjeva, i MUP će se s obzirom na nedostatak radnika u administraciji teško nositi s obradom tolikog broja zahtjeva.


Državni tajnik u Ministarstvu rada Ivan Vidiš kaže da je cilj dopuna zakona o strancima povećanje udjela kvalitetne i kvalificirane radne snage, ali i dodatnog administrativnog rasterećenja, a vjeruje i da je prosječna plaća od 1.095 eura sve veći mamac stranim radnicima koji, kako tvrdi, sve više ostaju u Hrvatskoj jer je od 124 tisuće radnih dozvola prošle godine, u 27 tisuća bila riječ o produljenju dozvola.


– Vidi se da smo sve primamljiviji stranim radnicima pa raste udio onih koji ostaju, kaže Vidiš.


Jezična barijera


Josipa Jutt Ferlan, direktorica tvrtke Zagreb City Hotels, kaže da njezina tvrtka najviše zapošljava Filipince, a smatra pozitivnim to što se cjelogodišnje dozvole produžuju na tri godine jer će to motivirati strance koji dođu u Hrvatsku da uče hrvatski jezik.


– Potražnja za stranim radnicima raste i hrvatsko gospodarstvo bez njih ne može preživjeti, uvjerena je Jutt Ferlan.


Da će stranih radnika biti sve više poručuje Dragutin Kamenski, prokurist Kamgrada, tvrtke koja od ukupno 850 radnika ima tristotinjak stranaca. Sve je manje radnika iz zemalja u okruženju i tvrtka će sve više morati tražiti radnike u udaljenijim zemljama i to će biti budućnost sve većeg broja poslodavaca u Hrvatskoj.


Zapošljavanje stranih radnika, upozorava Kamenski, značajno povećava troškove poslovanja, a jezična barijera stvarat će probleme kod zapošljavanja stranaca kao tehničkog kadra, jer za zadovoljenje regulative i polaganje stručnih ispita treba i do tri godine.


Pokušaj da radnike za proizvodna zanimanja pronađu davanjem stipendija nije uspio jer interesa nije bilo. Zato će udio stranih radnika u graditeljstvu, koji trenutno sada doseže i trećinu, u budućnosti samo još više rasti.


Predsjednik Hrvatske gospodarske komore Zagreb Josip Zaher kaže da sve više tvrtki nestašicu radnika ističe kao jedan od ključnih izazova za njihovo redovito poslovanje.


Na pitanje zašto se onda više ne potrude zadržati domaće radnike, jer je nedostatak radne snage umnogome posljedica iseljavanja, Zaher odgovara da poslodavci sigurno žele sačuvati domaće radnike, što je najbolja opcija jer su domaći radnici educirani, govore hrvatski jezik i poznaju okruženje u kojemu rade te da ih poslodavci žele sačuvati.


Nije li onda najjednostavnije rješenje sačuvati te radnike povećanjem plaća, pitali su novinari, a Zaher je odgovorio da plaće mogu poslužiti kao rješenje, »no do nekih prihvatljivih razina i mogućnosti«.