“Nema službene procjene o tomu koliko je prijevara raširena u globalnom sektoru ribarstva i akvakulture vrijednom 195 milijardi dolara, ali empirijske studije ukazuju na to da bi 20 posto trgovine moglo biti dijelom neke vrste prijevare”, stoji u objavi FAO-a iz veljače te se upozorava da bi, kad je riječ o objedovanju vani, rizik mogao iznositi i više od 30 posto.


“Prijevara je posebno raširena u restoranima i ugostiteljskim objektima, gdje je vizualni dio vrlo primamljiv, kao i u slučaju prerađenih proizvoda, gdje se vrsta korištene ribe i morskih plodova može uspješno zamaskirati”, pojasnio je FAO u novom izvješću u kojemu se iznose kolosalni razmjeri problema.




“Ekonomski poticaji najrašireniji su pokretač prijevara s ribom”, piše FAO, ističući da primjerice, prodaja atlantskog lososa kao pacifičkog lososa “donosi korist od gotovo 10 dolara po kilogramu”,  budući da se većina lososa atlantske robne marke uzgaja, dok se pacifička alternativa uglavnom lovi u divljini.


Brojne su vrste prijevara, tvrdi nadalje FAO, spominjući patvorine, a to znači dodavanje određenog bojila kako bi riba poput tune izgledala svježije.


Druga se praksa odnosi na krivotvorenje. Tu je riječ o izradi imitacije škampa od sastojaka na bazi škroba, dok se simulacija odnosi na obmane poput pakiranja surimija da bi izgledao kao meso rakova.


A tu je i izravna zamjena vrsta, što znači da se se slatkovodne ribe tilapije, koje su jeftinije i blažeg okusa, u restoranima prodaju kao skuplji i traženiji crveni snaperi (slični našim zubacima).


“Globalna razina potrošnje ribe, koja cilja na preko 12.000 vrsta morskih plodova, raznolikost tipova prijevara i izostanak standardiziranih regulatornih ili pravnih definicija prijevara otežavaju mogućnost globalnih procjena”, stoji u izvještaju FAO-a te se dodaje da razina prijevara s prodajom morskih plodova daleko premašuje prijevare kojima se pribjegava u slučaju mesnih proizvoda, voća ili povrća.