Što se krije iza milijunskih poreznih dugova? Vrtoglavi iznosi otvaraju pitanja o funkcioniranju sustava

Čak 67 od sedamdesetak najvećih poreznih dužnika iz kategorije fizičkih osoba državi duguje više od milijun eura po osnovi posebnih poreza i trošarina. Među njima su i tri dužnika čiji se dugovi, evidentirani u Primorsko-goranskoj županiji, penju na gotovo 150 milijuna eura. Pojedinačna dugovanja pri vrhu ljestvice prelaze više desetaka milijuna eura, a iznose veće od milijun eura iskazuju i dužnici znatno niže na popisu. Kada se zbroje dugovanja svih 67 osoba po toj osnovi, dolazi se do iznosa većeg od 560 milijuna eura. Popis se nastavlja s desecima drugih drugih fizičkih osoba čiji su dugovi po toj osnovi manji od milijun eura, pa je ukupni iznos takvih potraživanja još i veći.

Obrazac poslovanja

Kakvi su se to poslovi morali odvijati da bi nastale takve porezne obveze, koliko su dugo trajali i kada su ih nadležne institucije uspjele otkriti? I, možda najvažnije, koliko će od milijunskih iznosa iskazanih na popisu poreznih dužnika država doista uspjeti naplatiti?

Najnovija lista Porezne uprave pokazuje da nije riječ o nekoliko izdvojenih slučajeva. Tolika koncentracija milijunskih dugovanja otvara pitanje postoji li iza njih širi obrazac poslovanja i prijevara, kakve su se to aktivnosti odvijale, ali i koliko je vremena trebalo da ih nadležne službe otkriju.

– Kada su u pitanju najveći dugovi po osnovi posebnih poreza i trošarina, važno je naglasiti da se ne radi o dugovima nastalim u redovitom poslovanju poreznih obveznika niti o dugovima povezanim s redovitim prometom trošarinskih proizvoda na području Republike Hrvatske. Riječ je o naknadno utvrđenim obvezama koje proizlaze iz složenih poreznih i trošarinskih prijevara međunarodnog karaktera, objašnjavaju iz Porezne i Carinske uprave.

Kako navode, pravne i fizičke osobe u takvim slučajevima fiktivnim pravnim poslovima i bez propisanih odobrenja prikrivaju stvarne isporuke trošarinskih proizvoda na području Europske unije.

– Kada se utvrdi takvo nezakonito postupanje, nastaje obveza obračuna i naplate trošarinskog duga na robu koja je bila predmet prijevarnog postupanja. Pri tome se osobe koje su sudjelovale u organiziranim poreznim prijevarama mogu smatrati trošarinskim dužnicima bez obzira na stvarno odredište robe. Zbog vrlo velikih količina energenata i drugih trošarinskih proizvoda obuhvaćenih takvim prijevarnim lancima, naknadno utvrđene obveze mogu jednokratno dosegnuti višemilijunske iznose, kažu iz Ministarstva financija.

Porezna i Carinska uprava pritom odbacuju mogućnost da sama pojava tako visokih pojedinačnih dugova znači kako su oni ostali bez reakcije nadležnih tijela. Naprotiv, tvrde da su u velikom broju slučajeva rezultat provedenih nadzora kojima su razotkriveni međunarodni prijevarni lanci, utvrđena odgovornost sudionika i obračunata pripadajuća javna davanja. Navode i da su poduzete mjere radi zaštite naplate poreznih tražbina.

Naplata duga

Međutim, provedeni nadzor i utvrđivanje porezne obveze nisu isto što i naplata duga. Iz odgovora nadležnih uprava ne može se doznati koliko su dugo konkretne aktivnosti trajale, kada su službe prvi put uočile nepravilnosti niti koliko je vremena proteklo do utvrđivanja poreznih obveza. Nepoznata je i najvažnija stavka – koliko je od tih stotina milijuna eura država doista uspjela naplatiti, a koliko je ostalo samo evidentirano kao porezno potraživanje. Nameće se i pitanje koliko je tih dugova uopće moguće naplatiti ako su nastali preko tvrtki koje, u pravilu, ne iskazuju značajniju imovinu, a čiji su vlasnici nerijetko strani državljani.

Koliko je naplata takvih dugova neizvjesna, pokazuju i posljednji javno dostupni financijski podaci pojedinih tvrtki s milijunskim poreznim obvezama. D.M.G.S. Trade Desk j.d.o.o. iz Rijeke, koja je u stečaju, državi duguje više od 41 milijun eura dok njezina posljednja javno dostupna financijska izvješća, za 2025. godinu, pokazuju ukupnu aktivu manju od 250 tisuća eura.

Ma.Di. trading & consulting d.o.o. iskazuje dug veći od 31 milijun eura po osnovi posebnih poreza i trošarina dok posljednja javno dostupna bilanca, ona iz 2022. godine, pokazuje ukupnu imovinu od približno 1,3 milijuna eura. Riječ je o podacima iz različitih obračunskih razdoblja, koji ne pokazuju nužno današnje stanje imovine, ali ukazuju na velik nesrazmjer između evidentiranih poreznih potraživanja i imovinske osnove iz koje bi se ona mogla naplatiti.

Riječki rekorderi

Na ovogodišnjem popisu među najvećim građanima-dužnicima ponovno su dvije Riječanke, Gordana Dobrijević i Mara Dobrijević, s dugovima od 72,45 odnosno 41,27 milijuna eura. Treći je Pasquale Fernicola, s prebivalištem u Napulju, kojemu je u evidenciji Porezne uprave dug od 31,18 milijuna eura razvrstan pod Primorsko-goransku županiju odnosno Grad Rijeku. Sva troje i lani su bili pri samom vrhu liste, a i prošlogodišnji podaci pokazivali su izrazitu koncentraciju višemilijunskih dugovanja po osnovi posebnih poreza i trošarina, koja se nastavlja i ove godine.