Na pitanje koliko je Hrvata, ali i radnika iz regije, spremno preseliti u inozemstvo radi posla, radnici iz Sjeverne Makedonije (55 posto) i Srbije (54 posto) najspremniji su preseliti radi posla, dok su ispitanici iz Slovenije (33 posto) i Hrvatske (38 posto) nešto suzdržaniji.


Ispitivanjem je , inače, obuhvaćeno više od 6.600 ispitanika iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Slovenije i Sjeverne Makedonije.




Europske zemlje ostaju najprivlačnije destinacije za preseljenje većine ispitanika, no zanimljiv je podatak da 45 posto radnika iz Slovenije razmatra odlazak u neku od susjednih država, što je trend koji slijedi 40 posto radnika iz Sjeverne Makedonije i Bosne i Hercegovine, te 27 posto Hrvata i 26 posto Srba.


Kada je riječ o europskim zemljama (izvan regije), čak 87 posto Hrvata bira tu opciju, a slični stavovi prisutni su među ispitanicima iz Bosne i Hercegovine (66 posto) i Sjeverne Makedonije (64 posto).


Odlazak izvan Europe nije osobito privlačan radnicima iz Hrvatske pa je tako samo 21 posto ispitanika otvoreno prema toj mogućnosti, što je usporedivo sa stavovima radnika iz Slovenije (22 posto) i Srbije (21 posto).


Ideja odlaska još je manje popularna među ispitanicima iz Sjeverne Makedonije (17 posto) i Bosne i Hercegovine (16 posto).


Što se tiče selidbe unutar regije, Hrvati najčešće biraju Sloveniju (90 posto), dok su druge opcije znatno manje zastupljene – Bosna i Hercegovina (13 posto), Srbija (deset posto), Crna Gora ( tri posto), Sjeverna Makedonija i Albanija (po jedan posto).


Radnici iz Srbije najradije bi radili u Sloveniji, Slovenci u Hrvatskoj, dok su radnicima iz Sjeverne Makedonije podjednako privlačne Hrvatska i Slovenija.


Neovisno o zemlji podrijetla, ispitanici su složni – viša plaća, bolji radni i životni uvjeti, profesionalni razvoj i socijalna sigurnost glavni su razlozi za preseljenje. Zanimljivo, radnicima iz Bosne i Hercegovine posebno je važna i politička stabilnost, što nije slučaj s radnicima iz drugih zemalja.


Većina hrvatskih radnika vidi selidbu kao privremeni potez. Preciznije, 28 posto  radilo bi u inozemstvu manje od godinu dana, 18 posto bi ostalo od jedne do tri godine, a 19 posto ispitanika bi se ‘vani’ zadržalo između tri i pet godina. Samo 17 posto ispitanika spremno je na trajni ostanak, dok je ta brojka najviša među radnicima iz Bosne i Hercegovine (50 posto) i Sjeverne Makedonije (37 posto).


Većina ispitanika koji razmatraju rad u inozemstvu istaknula je kako im sektor rada nije ključan pri donošenju odluke. Ipak, među onima koji imaju jasne preferencije, najatraktivniji sektori su turizam i ugostiteljstvo te IT industrija.


Od ispitanika iz Hrvatske 70 posto je zaposleno, 28 posto nezaposleno, dok je dva posto još uvijek u procesu školovanja. Najveća skupina ispitanika dolazi iz dobne kategorije 45 godina i više (37 posto), dok 31 posto ispitanika ima između 36 i 45 godina. Ispitanici mlađi od 35 godina čine 23 posto ukupnog broja. Što se tiče obrazovne razine, najveći postotak ispitanika ima završenu srednju školu (54 posto), dok 33 posto njih posjeduje višu školu ili fakultet.