Nedjelja, 25. veljače 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

veliki rast dolazaka

Potpuni oporavak turističkog prometa s dalekih tržišta

Autor: Alenka Juričić Bukarica

12.09.2023. 20:23
Potpuni oporavak turističkog prometa s dalekih tržišta

Foto: Dino Stanin/PIXSELL



Ovog ljeta Kina je po treći put proširivala listu zemalja u koje su dozvoljena grupna putovanja kineskih turista. Na listu od 78 zemalja u koje mogu kineski turisti našle su se tako, uz ostale, Sjedinjene Američke Države, Australija, Njemačka, Velika Britanija, Finska, Švedska, ali i susjedni Japan i Južna Koreja.


Kina je najbržerastuće turističko tržište, a Kinezi su prije pandemije na putovanja izvan svoje zemlje potrošili više nego bilo koji drugi turisti, oko 255 milijardi dolara, od čega se 60 posto odnosi na grupna putovanja.


I u Hrvatskoj se ove godine vidi da je krenuo oporavak prometa s dalekih tržišta koja su zbog pandemije najduže ostala zatvorena.




U 2019. godini u Hrvatskoj je boravilo gotovo 500 tisuća turista iz Kine, oko 390 tisuća gostiju iz Južne Koreje te više od 150 tisuća turista iz Japana. Kina je u istoj godini zauzela drugo mjesto top dalekih tržišta s kojih se u Hrvatskoj ostvaruje najveći turistički promet.


Grupna putovanja


Govoreći o situaciji na kineskom tržištu, Franka Gulin, direktorica Predstavništva Hrvatske turističke zajednice (HTZ) u Kini kazala je kako je ustvari prva lista zemalja u koje su dozvoljena grupna putovanja kineskih turista objavljena 20. siječnja.


– Hrvatska se na tom popisu nalazi od objave drugog popisa, odnosno još od 10. ožujka. Interes za putovanjima među kineskim ljubiteljima putovanja je vrlo izražen, a naša je zemlja vrlo tražena destinacija, posebice od agenata koji traže savjete vezane uz nove ture, projekte i preporuke.


Također, kada govorimo o Hrvatskoj, primjetan je sve veći broj partnera koji svoje proizvode i aranžmane nude manjim grupama koje putuju s ciljem detaljnijeg upoznavanja destinacija i »in-depth« iskustva.


Od kada se Kina ponovo otvorila za putovanja, započeo je i proces oporavka tržišta koji je primjetan, ali i dalje nešto sporiji, ponajprije zbog zračnog prometa koji se još uvijek nije vratio na pretpandemijske razine, a tu su i procesi izdavanja viza, kazala je Gulin.


Dodala je kako, međutim, Hrvatska ima vrlo dobru poziciju jer je primjetan i interes putnika iz jugoistočnog dijela Azije, kao i agenata iz Singapura, Tajlanda, Indonezije, Malezije.


Radi se o tržištima kojima u fokusu nisu sunce i more, nego drugi proizvodi, poput kulturno-povijesne baštine. Hrvatsku ponudu HTZ će tako posebno predstaviti na sajmu ITB Asia 2023, koji će se održati u listopadu u Singapuru.


Ipak, dok se Kina polako vraća, bolje brojke zabilježene su ove godine s tržišta Južne Koreje. Naime, prema podacima HTZ-a, iz ove dalekoistočne zemlje u prvih osam mjeseci je došlo oko 96.000 turista koji su ostvarili oko 130.000 noćenja.


Riječ je o malim brojkama u odnosu na tradicionalna emitivna tržišta, međutim, činjenica da su dolasci južnokorejskih gostiju rasli za 356 posto, a noćenja za 237 posto, svakako ukazuje na trend oporavka.


Što se tiče Dalekog istoka, najmanje gostiju ove godine je stiglo iz Japana, nešto više od 24.000, te su ostvarili oko 50.000 noćenja. Od dalekih tržišta najviše gostiju ipak stiže iz SAD-a, pa je tako od početka godine stiglo oko pola milijuna Amerikanaca ili 33 posto više nego lani.


Najveći promet


Daleka tržišta su, dakle, zanimljiva za punjenje pred i posezone. Iako, jasno, primat i dalje vode tradicionalna europska tržišta, prije svega njemačka. Posezona je vrijeme većim dijelom grupnih organiziranih putovanja.


Inače, većina aviolinija vozi do sredine i kraja listopada pa je nakon toga teško raditi aranžmane iz europskih zemalja koji uključuju avioprijevoz, s obzirom na potrebna presjedanja za dolazak na Jadran.


Prema podacima Hrvatske turističke zajednice (HTZ), top tržišta po noćenjima u dosadašnjem dijelu rujna su Njemačka s 1,8 milijuna noćenja, Austrija s 620.000, Hrvatska s 572.000, Slovenija s 517.000, Poljska s 386.000 i Češka s 336.000 noćenja.


Početkom rujna najviše gostiju odmarao se u Rovinju, Poreču, Dubrovniku, Umagu i Splitu, a daleko najveći promet ima obiteljski smještaj, oko 2,2 milijuna noćenja. Slijede hoteli i kampovi s podjednakih 1,3 milijuna noćenja. Direktor HTZ-a Kristjan Staničić kazao je kako je turističkim prometom ostvarenim u dosadašnjem dijelu rujna iznimno zadovoljan.


– Bilježimo pozitivne trendove u odnosu na lanjski rujan, a posebno veseli što smo premašili rezultat ostvaren u istom razdoblju rujna rekordne 2019. godine.


Ovi trendovi potvrđuju naše najave o dobroj posezoni, kao i pozitivna očekivanja naših najvažnijih partnera s emitivnih tržišta koji su zadovoljni rezultatima koje ostvaruju hrvatske destinacije.


Do kraja godine je ostalo još nekoliko važnih mjeseci i to je naša prilika da postojeći rezultat hrvatskog turizma, koji u kumulativu bilježi rast od 8 posto u dolascima i 2 posto u noćenjima, dodatno učvrstimo i tako potvrdimo odličnu poziciju Hrvatske na globalnom turističkom tržištu, kazao je Staničić, nadodavši kako su na inozemnim tržištima u tijeku promotivne kampanje za promociju posezone.