“Ako je logika da se na taj način završi sukob, da se kaže ‘prihvatit ćemo kršenje međunarodnog prava, ubijanje više stotina tisuća ljudi, uništavanje jedne ogromne europske zemlje, da se ostane gdje se tko zatekao,’ onda je to opasno za cijeli svijet, opasno kao presedan, opasno za međunarodne odnose”, rekao je Plenković, koji u Budimpešti sudjeluje na samitu Europske političke zajednice na kojoj je jedna od glavnih tema ruski rat protiv Ukrajine i europski sigurnosni izazovi.


“Ako to prihvatimo, gdje je onda granica, onda ćemo praktički završiti sukob i rusku agresiju tako da idemo na ruku agresoru”, rekao je Plenković, pitajući gdje bi Hrvatska danas bila da joj je netko rekao da se radi mira odrekne između četvrtine i trećine svoga teritorija koji je bio okupiran.




Srbijanski predsjednik Aleksandar Vučić izjavio je prije početka samita EPC-a da je važnije uspostaviti mir nego tko će pobijediti.


“Moja ključna poruka danas će biti da se konačno krene u razgovore o primirju, ne o tome tko će pobijediti, već kako doći do mira, koji će biti blagotvoran za cijeli svijet i Europu”, rekao je Vučić.


Plenković je rekao da svi žele mir, da nitko ne želi rat, ali da se ne može prihvatiti bilo kakav mir, koji će “negirati sve za što se zalažemo”.


Podsjetio je da je upravo u Budimpešti 1994. potpisan memorandum kojim se Ukrajina odrekla svog nuklearnog arsenala u zamjenu za jamstva stalnih članica Vijeća sigurnosti njezinom teritorijalnom integritetu i sigurnosti.


Plenković je također rekao kako ima osjećaj da europski čelnici pragmatično gledaju na ponovi dolazak Donalda Trumpa za američkog predsjednika.


“Svi su mu čestitali i svi žele razvijati transatlantske odnose na jednakim osnovama, želimo unaprijediti naše globalne ciljeve i u okviru NATO-a, pa i na bilateralnoj razini”, rekao je Plenković.


“Nema tu nikakvih zabrinutosti i strahova, nego vrlo razborita suradnja gdje ćemo se mi osloniti na naše snažne elemente, a to je Unija od 440 milijuna ljudi, razvijenih demokracija i gospodarstava koja je prošla niz kriza i koja želi već dugi niz godina na temelju zajedničkih vrijednosti biti u suradnji s Amerikom, globalni lider i pridonijeti rješavanju brojnih kriznih situacija.”, rekao je Plenković.


Što se tiče bilateralnih odnosa Hrvatske i SAD-a, Plenković kaže da su oni podignuti na puno veću razinu nego što su bili ikada prije.


“Mi smo u našem mandatu s Amerikom riješili najvažnije pitanje, a to je ukidanje viza za hrvatske državljane, obrambena suradnja je na najvišoj mogućoj razini, energetska, gospodarska suradnja je sjajna, investicije u turizam, itd.”, kaže Plenković.


Dodao je da je potpisan i sporazum o izbjegavanju dvostrukog oporezivanja i da očekuje da će on ubrzo biti ratificiran i u SAD-u, gdje je ratifikacija zapela na senatskom odboru.


Rekao je da Hrvatska namjerava biti domaćin samita Inicijative tri mora 2026. godine.


“Mi ćemo koristiti taj, kao i sve druge multilateralne formate za unapređivanje odnosa sa Sjedinjenim Državama. Nema nikakve dileme da taj prostor suradnje između Baltika, Jadrana i Crnog mora može pomoći Hrvatskoj za njezinu konkurentnost i investicije”, rekao je Plenković.