Ove sezone Hrvatskoj prijeti totalni overturizam. Imamo čak 150.000 ležajeva više nego lani

Hrvatska u novu turističku sezonu ulazi s čak 150 tisuća prijavljenih ležajeva više nego prošle sezone, što je tri puta više od dosadašnjeg prosječnog godišnjeg rasta broja ležajeva, zbog čega bi se Hrvatskoj i ove godine mogao ponoviti prekomjerni turizam (overturizam) – situacija u kojoj imamo rekordan broj turista, ali s komunalnom infrastrukturom koja to ne može pratiti. Upravo donošenje Zakona o turizmu ide u smjeru ograničavanja prekomjernog turizma, koji gradovima i općinama omogućava ograničavanje broja smještajnih jedinica i ležajeva, dok se postojeće neće ukidati.

Stoga su mnogi građani počeli masovno registrirati apartmane i druge oblike turističkog smještaja u strahu da bi im novi zakon mogao ograničiti to pravo.

Problem u Europi

Ministrica turizma i sporta Nikolina Brnjac na nedavnom predstavljanju platforme za premium turističku ponudu podsjetila je da je zakon na snagu stupio početkom godine, nakon čega slijedi rok od šest mjeseci za donošenje podzakonskih akata, odnosno pravilnika i uredbi.

– Upravo zato smo krenuli 2020. s reformom cjelokupnog turističkog sektora, a kruna je Zakon o turizmu, i kroz novi zakon obvezu da sve jedinice lokalne samouprave u turističkim županijama moraju napraviti izračun nosivih kapaciteta i na temelju tog izračuna vidjeti koliko čega imaju i treba li nečeg manje, ali na temelju stvarnih brojki i izračuna, navela je Brnjac dodavši da su mnogi već krenuli u tom smjeru te da će Hrvatska turistička zajednica s gradovima i općinama organizirati radionice o tome kako raditi izračune nosivih kapaciteta kako bi u budućnosti mogli planirati koji im smještajni kapaciteti ne trebaju, a koje trebaju razvijati, poput onih u zaleđu ili na otocima te koliko imaju potrebne komunalne, prometne, električne ili vodovodne infrastrukture.

Brojni su gradovi u Europi odlučili stati na kraj prekomjernom broju dolazaka turista, poput Barcelone ili Venecije koja je od 30. ožujka uvela naplatu ulaska u grad od pet eura, a o tome su razmišljali i u Dubrovniku, ali su ipak odustali. No, Dubrovnik je zato već uveo ograničenje uplovljavanja kruzera kao i broj dolazaka autobusa na jednodnevnim izletima kako bi donekle smanjio pritisak gostiju na starogradsku jezgru.

Rentijerski turizam

U Rovinju su, primjerice, primijetili da imaju problema s gradskim parkiralištima. Gradonačelnik Marko Paliaga objašnjava da je Istra pretežito autodestinacija u koju 90 posto gostiju dolazi automobilima, što je gradu teško pratiti kroz postojeću infrastukturu, posebno u špici sezone. A kako bi rasteretili prometnu infrastrukturu, trebaju im novo parkiralište i pristupne ceste na čemu, kaže Paliaga, aktivno rade.

S druge strane, iz HTZ-a najavljuju ograničavanje kratkoročnog najma neprodanih stanova u turističke svrhe jer smatraju da ovakav segment privatnog smještaja narušava imidž destinacije, tim više što velikim dijelom takve stanove iznajmljuju nerezidenti, a što je karakteristika velikih metropola, a ne manjih turističkih gradova. Tim tzv. rentijerskim turizmom u potpunosti se gubi ideja izvornog privatnog smještaja kakvog podržavaju u Hrvatskoj turističkoj zajednici kojemu, kažu, treba doskočiti.

Prema novom zakonu, turističke zajednice imaju obvezu izraditi plan upravljanja destinacijom i dostaviti ga gradskim/općinskim vijećima na usvajanje, kao i izračun nosivih smještajnih kapaciteta. No, kako još uvijek teče rok od šest mjeseci za donošenje potrebnih pravilnika, i ove ćemo sezone imati problema s prekomjernim brojem gostiju s obzirom na to da turistima nudimo 150 tisuća više kreveta nego lani, a prva ograničenja možemo očekivati tek u posezoni, odnosno od iduće godine.

Ulazak u Schengen povećao problem

Hrvatska se na udaru prekomjernog broja turista nalazi već godinama, s posebno ulaskom u Schengen i europodručje, čime su za većinu gostiju prestale postojati granične kontrole. Pritom kritike zbog negativnih posljedica masovnog turizma dolaze iz udruga za zaštitu okoliša. Zelena Istra je tako upozorila da problemi sežu od nedovoljne infrastrukture kod zbrinjavanja otpada, primjerice, preko ilegalne gradnje ili izgradnje cijelih apartmanskih naselja koja preko ljeta primaju turiste, a onda mjesecima stoje prazna, pa sve do privatizacije plaža. Ni umjetno »uljepšavanje« plaža nije prihvatljivo, jer se često događa da se stjenovitu obalu zasipa pijeskom kako bi se olakšalo korištenje za turističke potrebe.