I ovaj put će postojati dva kanala upisa – putem 170 poslovnica Fine te digitalne platforme e-riznica. Datum izdanja trezorskih zapisa je 19. rujna, datum dospijeća 19. prosinca, minimalni iznos upisa po ulagatelju iznosi 1.000 eura, a godišnji prinos za trezorce ročnosti tri mjeseca je 3,55 posto, izvijestio je u petak potpredsjednik Vlade i ministar financija Marko Primorac na konferenciji za medije.


“Ponudu trezorskih zapisa predstavljamo prije svega zbog toga što je došlo do ‘iskupa’ trezorskog zapisa koji je bio izdan u lipnju, isplaćen je jučer, a riječ je o oko 280 milijuna eura, pa je ciljani nominalni iznos izdanja koje danas predstavljamo 250 milijuna eura, prije svega s ciljem zadržavanja građana koji su ulagali u trezorske zapise, kako bismo im omogućili reinvestiranje, odnosno ponovno ulaganje onoga što im je jučer bilo isplaćeno. Želimo održati stabilnu bazu ulagača u sektoru stanovništva, i naravno, polako je postupno širiti i nadograđivati”, objasnio je Primorac.




Prinos u ovom izdanju trezoraca od 3,55 posto je manji nego u lipnju ove godine, kada je na tromjesečne trezorce iznosio 3,75 posto.


Kao što je već poznato, trezorci se kupuju uz popust, pa minimalni iznos ulaganja za jedan trezorski zapis iznosi 991,23 eura.


Tako će građani po dospijeću dobiti tisuću eura za jedan zapis, što znači da će na jednom trezorskom zapisu moći zaraditi 8,77 eura.


Upis trezoraca za građane do 16. rujna


Rok upisa trezorskih zapisa u prvom krugu je 16. rujna do 11 sati, dok će idućeg dana od 9 do 11 sati trezorce u drugom krugu moći upisati i institucionalni ulagači.


U oko godinu i pol dana bit će to šesto izdanje vrijednosnih papira države koje će moći kupiti građani, od toga četvrto trezorskih zapisa koje su građani mogli upisati i lanjskog studenog, u veljači 2024., kao i u razdoblju od 27. svibnja do 3. lipnja ove godine, pri čemu je samo u tom najrecentnijem izdanju više od 31 tisuće građana za trezorske zapise uplatilo 828 milijuna eura.


U dosadašnja tri izdanja narodnih trezoraca i dva narodnih obveznica sudjelovalo je ukupno oko 150 tisuća građana, a kako je izvijestio Primorac, ukupno je upisano više od četiri milijarde eura, čime se oko 8,5 posto ukupnog javnog duga nalazi u rukama hrvatskih građana.


Ranije se država dominantno zaduživala kod institucionalnih ulagača, pa se tako može reći da su banke u konačnici državi posuđivale novac građana, za koji su građani dobivali relativno niske kamatne stope. Na ovaj način građanima je omogućeno ostvarivanje većih kamatnih stopa izravnim ulaganjem u državni dug, istaknuo je Primorac.


Pritom, oko 200 milijuna eura kamata koje bi bile isplaćene bankama, preusmjerene su građanima, dodao je.


Upis u prvom krugu koji počinje u ponedjeljak imaju isključivo fizičke osobe, punoljetni hrvatski državljani u RH i izvan nje, te strani državljani, rezidenti u Hrvatskoj.


Kao i ranije, jedan ulagatelj može upisati samo jednu ponudu za istu emisiju, bilo u poslovnici Fine ili putem internetskog upisa. Za fizički upis u Fini građani sa sobom moraju ponijeti važeću osobnu iskaznicu ili putovnicu, a jedan od podataka koji moraju imati “pri ruci” je i onaj o broju računa u poslovnoj banci. Za upis putem digitalne platforme ključni su podaci OIB i IBAN.


Nakon što dobiju dokument s podacima, građani moraju izvršiti i uplatu, što mogu također učiniti u Fini, u bilo kojoj poslovnoj banci, kao i putem internetskog bankarstva.


Kada je riječ o gotovinskim uplatama u Fini, za uplate do deset tisuća eura ne plaća se naknada za platni promet, dok se za uplate iznad tog iznosa plaća jedinstvena naknada od 12,61 eura, neovisno o iznosu uplate.