Utorak, 6. listopada 2026

Weather icon

Vrijeme danas

23 C°

Pravo na čistu vodu

Od 39 potpisa za Mostov prijedlog promjene Ustava, čak 21 dao SDP. Podržale ga i dvije zastupnice Možemo!

Autor: Dražen Ciglenečki

06.10.2026. 09:15
Od 39 potpisa za Mostov prijedlog promjene Ustava, čak 21 dao SDP. Podržale ga i dvije zastupnice Možemo!

Foto: Patrik Macek/PIXSELL



Most je zahvaljujući saborskoj ljevici uputio u proceduru prijedlog promjene Ustava, kako bi se u njega unijelo pravo na čistu i pitku vodu. Budući da Klub Mosta ima samo sedam članova, a za pokretanje postupka ustavnih promjena potrebna je podrška najmanje petine zastupnika, u startu je bilo jasno da od toga neće biti ništa bez potpisa ljevice u Hrvatskom saboru, s kojom je Most, danas politički profiliran kao strogo desna stranka, u žestokom sukobu. Prije dva tjedna je predsjednik SDP-a Siniša Hajdaš Dončić izjavio da »neće zaboraviti da je Most u dva navrata doveo HDZ na vlast«, ali da će pokazati širinu za njegovu inicijativu izmjena Ustava, uz dodatak da »SDP neće dati bjanko potpise« nego će je nadopuniti.


U SDP-u su tada čak razmišljali o tome da napišu vlastiti prijedlog kojim bi se Ustavom definiralo pravo na čistu i pitku vodu, ali od toga se odustalo i stranka će se, u kasnijoj fazi postupka, zadovoljiti i samo s amandmanom na Mostov prijedlog, »koji će ga bitno poboljšati!«. Uglavnom, od 39 potpisa koje je Most priložio uz taj prijedlog, 21 su mu dali zastupnici SDP-a, a još dva članice Možemo! Dubravka Novak i Draženka Polović. Dakle, dosta više od pola. Mostov je know how, a ljevica je tu, više-manje, u ulozi fizičke potpore.


Opće dobro


»Svatko ima pravo na čistu i pitku vodu. Vodni resursi su opće dobro kojim upravlja država. Vodni resursi prvenstveno i trajno služe opskrbi stanovništva pitkom vodom i vodom za kućanstva, a u tom dijelu nisu tržišna roba. Opskrbu stanovništva pitkom vodom i vodom za kućanstvo osigurava država odnosno jedinice lokalne samouprave putem neprofitnih javnih isporučitelja«, članak je koji bi Most htio ugraditi u Ustav. U njemu je sada, u članku 52., voda u kategoriji dobara i bogatstava koja uživaju osobitu zaštitu Republike Hrvatske, koja je uređena zakonima.




»Takva razina zaštite nije zadovoljavajuća jer se radi o jedinstvenom i nezamjenjivom prirodnom resursu koji zaslužuje najvišu moguću zaštitu, ustavnopravnu zaštitu. U Republici Sloveniji je 2016. godine u Ustav ugrađeno pravo na pitku vodu, te je dodatno zaštićena djelatnost opskrbe vodom. Na tragu ovog iskustva smatramo kako bi i Republika Hrvatska trebala slijediti taj primjer i zaštititi svoje vode i vodoopskrbne sustave za buduće generacije«, ističe se u obrazloženju koje je Most ponudio uz svoj prijedlog.


Na potezu HDZ


Sada je na potezu HDZ, koji Most politički prezire možda i više nego ljevicu. Iz tog razloga nije zamislivo da HDZ podrži ovu promjenu Ustava. Ni u prošlosti se nikad nije dogodilo da se parlamentarna većina priključi oporbenoj inicijativi za ustavne promjene. Stoga bi ovo bio presedan, ali on će najvjerojatnije izostati. Ako predsjednik Hrvatskog sabora Gordan Jandroković neće dva mjeseca otvoriti raspravu o Mostovom prijedlogu, opet će morati uskočiti SDP i zatražiti je potpisima svojih zastupnika. Znači da bi već do sredine prosinca i zimske stanke u radu Sabora zastupnici mogli raspravljati o ustavnim promjenama, ali realnije je da to bude iduće godine. Da bi parlament potom napravio početni korak i donio odluku o pristupanju ovim promjenama, nužno je minimalno 76 glasova, kojih nema bez asistencije barem dijela HDZ-ove koalicije. Ogromno bi političko iznenađenje bilo ako bi Mostov prijedlog uspio prijeći prvi prag i krenuti prema utvrđivanju nacrta ustavnih promjena, za usvajanje kojeg bi također bila potrebna većina svih zastupnika.


Ustav na koncu promijeniti mogu dvije trećine zastupnika, njih 101. Ako propadne ovaj pokušaj Mosta kroz Sabor, predsjednik stranke Nikola Grmoja već je najavio prikupljanje potpisa za ustavotvorni referendum, kakav je o definiciji braka kao zajednice muškarca i žene održan 2013. No, već je udruženo djelovanje Mosta i ljevice, kako bi se u Saboru progovorilo o čistoj i pitkoj vodi u Ustavu, politički relevantno. Činjenica je da dvije opcije, unatoč snažnoj svjetonazorskoj udaljenosti i nerijetkim međusobnim javnim polemikama, ponovno uspijevaju surađivati. Ne samo nešto pragmatičniji SDP nego su, eto, i zastupnice Možemo! potpisale inicijativu nedvojbeno važnu Mostu. Nedavno je Most zastupničkim potpisima podržao zahtjev SDP-a za izglasavanje nepovjerenja Vladi Andreja Plenkovića. Nije to niti izbliza dovoljno za zaključak da je nakon sljedećih parlamentarnih izbora moguća koalicija Mosta i ljevice, ali čini se da je se ne može niti sasvim otpisati.