Ministrica Obuljen Koržinek kazala je da je razvoj tehnologije ubrzan i da se gotovo eksponencijalno ubrzava pa je regulatorima, ali i onima koji upravljaju javnim servisima, jako teško dovoljno brzo se prilagođavati. Međutim, naglasila je, vjerujem da će potreba ljudi i građana za tipom komunikacije koju prenose klasični mediji, u prvom redu radio, osigurati opstanak.


Najavila je i nastavak rada na donošenju novog zakona o medijima te nastavak konsolidacije javnog medijskog servisa.




Šveb: Javni medijski servis sada je i puno važniji 


Glavni ravnatelj HRT-a Robert Šveb istaknuo je problem financiranja HRT-a, a upitan kako se financira javni medijski servis – Hrvatski radio i Hrvatska televizija – budući da se pristojba nije mijenjala 16 godina, odgovorio je da bi bez potpore Vlade u posljednjih godina ”teško zatvorili financijski okvir” te da je potreban novi model javnog financiranja.




Ocijenio je i da je u današnjom medijskom svijetu javni medijski servis možda i važniji nego što je bio do sada, i to zbog poplave sadržaja i dezinformacija na internetu.


”Razlika između komercijalnih medija i HRT-a i drugih javnih medijskih servisa nije u tehnologiji proizvodnje sadržaja, nego u svrsi i društvenoj zadaći. Naš zadatak nije da maksimiziramo profit za vlasnika ili da algoritamski zadržavamo pažnju na internetu nego da radimo za javnost i interesu javnosti i mislim da će to u konačnici biti prevaga za budućnost takvih servisa”, kazao je Šveb.


Predsjednik Vijeća za medije i ravnatelj Agencije za elektroničke medije Josip Popovac je, govoreći o budućnosti radija, istaknuo veliki značaj Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija bez čije potpore, kako je kazao, više od pola radijskih postaja u Hrvatskoj ne bi opstalo.


Ocijenio je i da je ključno pitanje hoće li se nastaviti poticati i davati potpora tradicionalnim medijima ili će se sve prepustiti “paralelnim stvarnostima društvenih mreža”.


Popovac: Tradicionalni mediji su prebitni, važno je osigurati njihovu neovisnost i dostatno financiranje


”To više nije kriza medijskog prostora, to je kriza društva budemo li svi živjeli u paralelnim svjetovima, po ”feedu” koju je ujutro dala društvena mreža. Tu su javni medijski servis, tradicionalni mediji i profesionalno novinarstvo prebitni. Smatram da treba poštovati Europski akt o medijskim slobodama koji jasno kaže da su države dužne osigurati neovisnost i dostatno financiranje javnih servisa”, kazao je Popovac.


Direktor Radio Slovenije i potpredsjednik EBU Radijskog odbora Mirko Štular naglasio je iznimnu važnost radija u kriznim situacijama naglasivši da je radio i dalje medij kojem javnost najviše vjeruje, a zastupnica u Europskom parlamentu Sunčana Glavak naglasila je da je radio dio demokratske infrastrukture i pouzdan medij koji može biti dostupan gotovo svakome.


Predsjednik Hrvatske udruge radijskih nakladnika Željko Švenda i Luka Đurić iz Hrvatskog radijskog foruma govorili su, između ostaloga, o važnosti deregulacije radija, a član saborskog Odbora za informiranje, informatizaciju i medije Ivan Račan naglasio je potrebu ”oslobađanja” javnih medijskih servisa od političkog utjecaja.


Panel rasprava održana je na 100 obljetnicu Hrvatskog radija – odnosno obilježavanja sto godina nakon što je prva radijska spikerica Božena Begović 15. svibnja 1926 . u eteru izrekla ”Halo, halo – ovdje Radio Zagreb”.