NOVI SUKOB OKO HRVATSKE VOJSKE Plenković i Milanović ratuju preko - generala Kundida

Premijer Andrej Plenković i predsjednik Republike Zoran Milanović jučer su u svom sukobu oko Oružanih snaga, koji traje već skoro šest godina, drugi put u tom razdoblju u krajnje neugodnu situaciju doveli načelnika Glavnog stožera Hrvatske vojske. Ovoga puta radi se o general-pukovniku Tihomiru Kundidu kojem je premijer Plenković zaprijetio smjenom ako ne bude poštovao odluku ministra obrane Ivana Anušića da pošalje pripadnike HV-a u Pariz gdje bi 4. srpnja sudjelovali na tradicionalnom vojnom mimohodu koji se održava u povodu Dana državnosti Francuske.

Francuska veza

Naime, Milanović je najavio da će on kao, kako je rekao, vrhovni zapovjednik zabraniti pripadnicima HV-a da sudjeluju na tom događaju.

Plenković je jučer na Hvaru rekao da će Vlada inzistirati na tome da hrvatski vojnici idu u Pariz.

– Ne zato što je to nešto posebno važno, nego ćemo inzistirati na poštovanju zakona. I poštovanju zakona i od strane prvog čovjeka HV-a, načelnika Glavnog stožera, a to je gospodin Tihomir Kundid. S kojim sam ja dobar i kojeg inače poštujem. Ukoliko se dogodi da Milanović izda neku, nepostojeću u ovom kontekstu, usmenu zapovijed, ja već sada unaprijed govorim da u tom slučaju ako načelnik Glavnog stožera ne ispuni ovo što je ministar Anušić najavio u petak, da on od tog trenutka više nema moje povjerenje i da očekujem njegovu ostavku, rekao je Plenković.

Milanović je rekao da je protiv odlaska vojnika u Pariz zbog toga jer Francuska nije sudjelovala prošle godine na zagrebačkom mimohodu u povodu 30. godišnjice Oluje, a nešto kasnije jest na vrlo visokoj razini i na vojnoj paradi u Beogradu.

– Kad je trebalo donijeti zastavu i biti među hrvatskim saveznicima, njih nema. Zašto ih nema? Trguju s Beogradom. Istom robom koju su prodali nama. Bilo bi ispod časti Hrvatskoj vojsci da nakon toga sudjeluje u francuskom mimohodu, rekao je Milanović. On je ponašanje Francuske opisao kao »potpuno ignoriranje Hrvatske«, ali da je htio da to »prođe u tišini«, ali da se sada mora oglasiti zbog Plenkovićevih izjava.

– Nismo članica Koalicije voljnih. Članica smo NATO-a. Makedonija je članica NATO-a, nju do danas nisu pozvali. Međutim, što ćemo mi tamo? Kad nam netko lupi petom o pod, mi trčimo s Počasno-zaštitnom bojnom u Pariz i tamo se postrojavamo u špaliru od 37 nacija koje se pripremaju za intervenciju. Gdje? U Ukrajini, rekao je Milanović. Optužio je Plenkovića da se »pod svaku cijenu« želi svidjeti Francuzima.

Članak 6. Zakona o obrani određuje da »odluku o prelasku granice radi protokolarno ceremonijalnih aktivnosti, te postrojbi razine voda i niže donosi ministar obrane«. Tijekom devedesetih vrhovni zapovjednik HV-a bez ikakvih ograničenja bio je predsjednik Republike.

Počelo s Hranjom

Njegove ovlasti su znatno smanjene promjenama Ustava s kraja 2000., ali i posljedičnim promjenama Zakona o obrani. U skladu s tim odluku o angažmanu vojnika u miru donosi ministar obrane na zahtjev predsjednika Republike, a potpisuje je načelnik Glavnog stožera. Barem su to tako tumačili svi predsjednici nakon 2000. godine; Stipe Mesić, Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović i u prvih šest mjeseci njegovog prvog mandata i sam Milanović.

Od toga je odustao nakon slučaja njegovog putovanja vojnim brodom u Albaniji u posjet tamošnjem premijer Ediju Rami. Istina, i Ustav i sam Zakon o obrani imaju krajnje nejasne odredbe o tome kako se HV-om zapovijeda u miru, i to je uzrok niza sukoba Vlade i Milanovića zadnjih šest godina. Svatko to tumači na svoj način.

Prvi put je načelnik Glavnog stožera, tada je to bio admiral Robert Hranj, bio doveden u središte sukoba Vlade i Milanovića u studenom 2021. Hranj je tada izravno stao na stranu Milanovića i naprosto zabranio tadašnjem ministru obrane Mariju Banožiću da se obrati vojnicima koji su polagali prisegu u vojarni u Požegi. U listopadu 2024., tada već u mirovini, Hranj je postao predsjednik SDP-ovog Savjeta za obranu.