Smatra i kako bi se u javnu stanogradnju trebali sustavno uključiti mirovinski fondovi.




”Stambeni jaz iznosi oko 240 tisuća stanova, cijene stanovanja su u Hrvatskoj rasle 130 posto, a u Europi oko 60 posto, mladi u Hrvatskoj se osamostaljuju nakon 33. godine, a u Europi je taj prosjek 26 godina”, naveo je Mostarac u Hrvatskom saboru gdje se raspravlja o prijedlogu zakona o priuštivom stanovanju.


I Marin Živković (Klub Možemo!) apostrofirao je investicije u stanove kao način štednje, špekulacija i ostvarivanja profita te kao rješenje predložio oporezivanje profita ostvarenog brzom preprodajom nekretnina, progresivno oporezivanje vlasništva nad većim brojem nekretnina te visoko oporezivanje dugoročno praznih nekretnina.


”Hrvatska bi u kontekstu pristupanja OECD-u trebala uvesti trajnu rezervaciju na kupnju nekretnina stranih državljana, osobito kada se radi o stanovima namijenjenim trajnom stanovanju”, rekao je.


Suprotno dodatnom oporezivanju, Marija Selak Raspudić (Klub nezavisnih zastupnika) smatra da je građane potrebno porezno rasterećivati, odnosno porezno privilegirati dugoročni najam.


Anka Mrak Taritaš (Klub HSS-a, GLAS-a, DOSIP-a) pozvala je pak na donošenje zakona o najmu stanova kojim će se definirati odnos najmodavaca i najmoprimaca na način da i jedni i drugi budu zaštićeni.


Puljak: Država mora prvo omogućiti brzu izgradnju infrastrukture


Marijana Puljak (Klub Centra i NPS-a) kazala je da je Hrvatska desetljećima gradila obrnuto – prvo stanove, a tek potom ceste, vrtiće, škole i kanalizaciju.


”Ako želimo priuštivo stanovanje koje ne znači nižu kvalitetu života, država mora prvo omogućiti brzu izgradnju infrastrukture i pojednostavniti procedure za komunalne projekte. Tek potom se mogu planski razvijati stambene zone”, poručila je.


Zastupnik IDS-a Dalibor Paus ocijenio je nerealnim plan Vlade o osam tisuća novih stambenih jedinica do 2030. godine. Kako bi se ubrzale gradnje stanova, predložio je novi pristup po Alliance modelu po kojem će se graditi nova nizinska pruga od Zagreb do Rijeke.


”To bi značilo da država, projektant i izvođač čine jedan integrirani tim u kojem svi dijele isti rezultat i potencijalnu štetu. Takav model omogućuje paralelno projektiranje i gradnju, tipizirane projekte, serijsku izgradnju, centraliziranu nabavu materijala te skraćenje rokova za 20 do 30 posto. Barem tako govore svjetska iskustva”, naglasio je Paus.


Bulj: Ključna suradnja države i jedinica lokalne samouprave


Mostov zastupnik Miro Bulj ključnim smatra suradnju države i jedinica lokalne samouprave kako bi gradnja stanova bila brza i efikasna.


”U prostornom planu grada Sinja odredio sam jednu zonu od 20 hektara, dio je u vlasništvu Hrvatskih šuma. Trenutno izrađujemo dokument u kojem će biti definirane parcele za društvene djelatnosti. Međutim, jako je bitno da država ne usporava projekt tamo gdje je državno zemljište”, kazao je.


I zastupnik vladajućeg HDZ-a Mato Franković smatra da su prijedlogu zakona, kojeg smatra dobrim i kvalitetnim, potrebne određene dorade. Jedinice lokalne samouprave trebale bi, dodaje, biti prepoznate kao jedni od osiguravatelja priuštivog stanovanja.


”Primjerice, u Dubrovniku imamo model ’30 puta 30′, odnosno 30 tisuća eura za 30 obitelji na godinu dana. Ali, od tih 30 tisuća eura mora se platiti 15 tisuća poreza na dohodak, stoga mi kroz naš model po obitelji moramo zapravo izdvojiti 45 tisuća eura. To je zato što jedinice lokalne samouprave u postojećim zakonima nisu prepoznate kao one koje rješavaju pitanje priuštivog stanovanja”, napomenuo je Franković.


Tomislav Josić iz kluba Domovinskog pokreta također podržava prijedlog zakona, no naveo je rizike na koje valja pripaziti. Jedan od njih je da stanovi izgrađeni javnim novcem za desetak godina završe na tržištu po komercijalnim cijenama, kao što se to dogodilo sa stanovima iz POS modela.


”Kada je riječ o korisnicima, prioritet moraju imati hrvatski državljani i obitelji koje ovdje žive i grade svoju budućnost. Ne želimo situacije u kojima bi zbog nedorečenih kriterija došlo do koncentracije određenih skupina u pojedinim gradskim četvrtima, što bi dugoročno moglo stvoriti socijalne napetosti i prostornu segregaciju kakvu danas vidimo u nekim zapadnoeuropskim gradovima”, kazao je Josić.