“Uredba postavlja pravno obvezujuće ciljeve za obnovu različitih vrsta ekosustava, uključujući kopnene, morske, slatkovodne i urbane sredine.


Ova inicijativa je ključna u borbi protiv klimatskih promjena, smanjenju rizika od prirodnih katastrofa te ispunjavanju međunarodnih obveza Europske unije u zaštiti okoliša i prirode”, priopćilo je u četvrtak Ministarstvo zaštite okoliša i zelene tranzicije.




Njome se uvode mjere za obnovu narušenih ekosustava u svim državama članicama EU-a, a poseban naglasak stavljen je na postizanje ciljeva EU-a u ublažavanju i prilagodbi klimatskim promjenama te na poboljšanje sigurnosti opskrbe hranom.


Obuhvaća širok raspon ekosustava, uključujući kopnene, obalne, slatkovodne, šumske, poljoprivredne i urbane, a iz Ministarstva ističu da će pri provedbi mjera obnove do 2030. godine države članice EU-a dati prednost područjima mreže Natura 2000.


Kod staništa za koja se smatra da su u lošem stanju, članice EU-a poduzet će mjere za obnovu najmanje 30 posto staništa do 2030. godine, najmanje 60 posto staništa do 2040. te najmanje 90 posto staništa do 2050. godine.


Osim toga, države članice EU-a moraju poduzeti mjere kako bi spriječile pogoršanje stanja na područjima koja su već obnovljena ili koja se nalaze u dobrom stanju. “Ove mjere ključne su za dugoročno očuvanje bioraznolikosti i održivost prirodnih resursa unutar EU-a”, ističe Ministarstvo.


Posljednjih desetljeća u Europi je došlo do značajnog smanjenja brojnosti i raznolikosti divljih oprašivača, što predstavlja ozbiljan ekološki problem s dalekosežnim posljedicama za bioraznolikost i poljoprivredu, upozorava Ministarstvo te ističe da se Uredbom, kako bi se taj trend zaustavio, uvode posebni zahtjevi kojima se države članice EU-a obvezuju poduzeti mjere za zaustavljanje smanjenja populacija oprašivača najkasnije do 2030. godine.


Specifični zahtjevi za očuvanje ekosustava


Uredbom se utvrđuju i specifični zahtjevi za očuvanje i poboljšanje bioraznolikosti u različitim vrstama ekosustava, a članice EU-a obvezne su predložiti i provesti mjere koje će pratiti poboljšanje bioraznolikosti, koristeći odgovarajuće pokazatelje za svaku vrstu ekosustava.


Za poljoprivredne ekosustave, nužno je pratiti dva od tri sljedeća pokazatelja – indeks populacije travnjačkih leptira, udio poljoprivrednog zemljišta s obilježjima krajobraza velike raznolikosti te zaliha organskog ugljika u mineralnim tlima zemljišta pod usjevima.


Za šumske ekosustave predviđeno je povećanje indeksa čestih vrsta ptica šumskih staništa, uz obvezu primjene šest od sedam dodatnih pokazatelja – stojeće mrtvo drvo, ležeće mrtvo drvo, udio šuma raznodobne strukture, povezanost šuma, zaliha organskog ugljika, udio šuma u kojima prevladavaju zavičajne vrste drveća i raznolikost vrsta drveća.


Za urbane ekosustave države članice EU-a moraju osigurati da do kraja 2030. ne dođe do neto gubitka zelenih površina u urbanim područjima, kao ni do smanjenja prekrivenosti krošnjama stabala.


Također, uspostavit će mjere za obnovu isušenih tresetišta, osigurati sadnju najmanje tri milijarde dodatnih stabala na razini EU-a te uklanjanjem umjetnih prepreka u vodotocima kako bi se do 2030. najmanje 25.000 kilometara rijeka pretvorilo u rijeke slobodnog toka.


“Države članice EU-a, pa tako i Republika Hrvatska, moraju izraditi nacionalne planove obnove u roku od dvije godine, definirajući prioritete za obnovu na nacionalnoj razini.


Ti planovi trebaju biti izrađeni na participativni način, uključivanjem svih relevantnih dionika, a napredak u njihovoj provedbi će se pratiti te će o njima izvještavati Europska komisija primjenom pokazatelja bioraznolikosti na razini EU”, ističe u priopćenju Ministarstvo.