Milanović bi morao prirediti bar jedan krug konzultacija. Plenkovića, Grbina i ostale bi mogao zvati i telefonom

Premijer Andrej Plenković zadovoljan je što predsjednik Zoran Milanović neće sazvati konzultacije s predstavnicima stranaka, kako bi se informirao kako napreduju pregovori o formiranju parlamentarne većine. Nisu te konzultacije potrebne, izjavio je jučer Plenković, koji je Milanovića opet nazvao kršiteljem Ustava. Upućuje to da se premijer vjerojatno ne bi niti odazvao na konzultacije ako bi ih Milanović organizirao poput svojih prethodnika na Pantovčaku. Dakle, Plenković ne zamjera Milanoviću što se u ovom slučaju ne pridržava u potpunosti Ustava, nego tvrdi da su te konzultacije u prošlosti bile parada i »revijalizacija i trivijalizacija politike«.

U Ustavu piše da predsjednik Republike, između ostalog, »povjerava mandat za sastavljanje Vlade osobi koja, na temelju raspodjele zastupničkih mjesta u Hrvatskom saboru i obavljenih konzultacija, uživa povjerenje većine svih zastupnika«. Znači li to da bi Ustavni sud mogao izdati još jedno upozorenje Milanoviću da ne postupa u skladu s Ustavom? Ustavni pravnici s kojima smo jučer razgovarali procjenjuju da neće, iako smatraju da je predsjednikovo ponašanje opet problematično. Mato Palić s osječkog Pravnog fakulteta pita se kako će Milanović utvrditi koja opcija uživa kakvu potporu u Saboru.

Ustavna odredba

– Imali smo situaciju nakon izbora 2020. da je Plenković odmah imao većinu. Sada, međutim, većine još nema. Ispada da će predsjednik čekati da netko od stranačkih čelnika, bilo HDZ-a, bilo Rijeke pravde, javno kaže da je okupio većinu. Predsjedniku je predsjednik Državnog izbornog povjerenstva Radovan Dobronić uručio službene rezultate izbora. Svrha je te dokumentacije, u kojoj se navodi koliko je koja stranka dobila zastupničkih mandata, da predsjednik vidi s kim mora razgovarati. Nema drugog načina da on dođe do pune informacije o potpori eventualnom mandataru nego kroz konzultacije. Ne mogu predsjedniku izvor biti mediji ili možda privatna komunikacija. Morao bi prirediti makar jedan krug konzultacija prije odluke o mandataru, Ustav mu to nalaže, kazao nam je Palić. On ističe da Milanović treba službeno u Uredu predsjednika, nigdje drugdje, dobiti informaciju hoće li ili neće Domovinski pokret ili bilo koja druga stranka dati potporu Plenkoviću. Izostanak konzultacija za Palića predstavlja »ignoriranje ustavne odredbe«.

– Vjerojatno Ustavni sud neće na to reagirati, ali predsjednik odstupa od dosadašnje prakse, zaključuje Palić.

Nije to paradiranje

Slično je stajalište Matije Miloša s riječkog Pravnog fakulteta.

– Nije neki pretjeran problem to što predsjednik Republike neće imati konzultacije, bitno je kome će na kraju on dodijeliti mandat. Ipak, osnovna svrha konzultacija je informiranje predsjednika o tome što se događa u pregovorima, kako bi mogao koristiti svoje ustavne ovlasti. U tom kontekstu konzultacije jesu obavezne i problematično je što ih predsjednik ne želi provoditi. Nisu konzultacije nikakvo paradiranje, nego one služe kako bi se predsjednik upoznao s nekim stvarima. Ako on misli da i bez konzultacija raspolaže s vjerodostojnim i potpunim informacijama, ne mora ih obavljati, premda, ponavljam, nije to baš idealno, rekao nam je Miloš.

On naglašava da Ustav ne propisuje precizno formu konzultacija, ali da je dugogodišnja praksa da se one odvijaju na Pantovčaku.

– Tehnički, predsjednik može i telefonski nazivati Plenkovića, Penavu i ostale i pitati ih na taj način dokle se stiglo u pregovorima. Ne bi to bilo protuustavno, ocjenjuje Matija Miloš.

Most bi promjenom Ustava ograničio mandat manjincima

Podrška zastupnika nacionalnih manjina HDZ-u već u fazi dok nije jasno tko će činiti većinu u Saboru, izaziva revolt u dijelu hrvatske politike. Posljedica toga je obnova ideje da se toj grupi zastupnika ograniči mandat, kako oni ne bi više mogli utjecati na sastavljanje Vlade i državni proračun. Preduvjet toga je promjena Ustava, a mostovac Robert Podolnjak jučer se prisjetio da je to bila i inicijativa predsjednika Ive Josipovića.

– Riječ je o prijedlogu starom deset godina, koji je proizašao iz radne skupine bivšeg predsjednika Josipovića, u kojoj su bili profesori ustavnog prava sa svih pravnih fakulteta u Hrvatskoj. Zastupnici nacionalnih manjina ne bi imali pravo odlučivanja o formiranju vlada i o donošenju proračuna, a zauzvrat bi dobili pravo veta na sve zakone koji se odnose na prava nacionalnih manjina. Veto zastupnika manjina Sabor bi mogao preglasati isključivo tročetvrtinskom većinom svih zastupnika, rekao je Podolnjak na jučerašnjoj Mostovoj konferenciji za novinare. U radnoj skupini koju je spomenuo bili su, osim njega, Arsen Bačić, Petar Bačić, Sanja Barić, Zvonimir Lauc, Đorđe Gardašević i Branko Smerdel. Primjerice, Gardašević nam je rekao da nije bio na svim sastancima skupine i da se ne slaže s ovim prijedlogom. Podolnjak je, pak, zamislio da se o njemu hrvatski birači izjasne na ustavotvornom referendumu što bi ga raspisao Sabor.

– Činjenica da su zastupnici nacionalnih manjina presudan jezičac na vagi koji odlučuje tko će činiti većinu, nije dobra ni za njih same, upozorio je Podolnjak.