Foto: Ilustracija
Ključni problemi ugostitelja su nedostatak kvalitetne radne snage i veliko administrativno i porezno opterećenje te je sazrelo vrijeme da se u trenutku snažnog gospodarskog rasta rasterete i ugostitelji i turistički djelatnici, izjavio je u ponedjeljak predsjednik Hrvatske obrtničke komore (HOK) Dalibor Kratohvil.
Kratohvil je na početku 36. Kongresa ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a naglasio da je HOK apolitična organizacija, kojoj su jedini interes 122 tisuće hrvatskih obrtnika, ali da traže i trebaju podršku politike kako bi taj resor stavili na razinu koju zaslužuje, u interesu razvoja ugostiteljstva, turizma i gospodarstva.
Kao jednu od ključnih tema naveo je i reformu strukovnog obrazovanja, kazavši kako mladima koji se žele školovati za obrtnička zanimanja treba omogućiti da više budu u hotelima, restoranima, kuhinjama, obrtničkim radionicama. Spomenuo i povećanje cijena osnovnih namirnica i sirovina, ali i da cijene energenata u obrtništvu nisu snažno rasle, zahvaljujući subvencijama Vlade, te vjeruje da će se tako i nastaviti.
Glavina: Iduće sezone prodaja turističkih aranžmana bit će zahtjevna
Ministar turizma i sporta Tonči Glavina istaknuo je da je u prošle dvije godine u programu konkurentnosti turističkog gospodarstva subvencionirano više od 260 ugostitelja i projekata zelene tranzicije te da su dodijeljena 3 milijuna eura, a lani je riješeno i pitanje poreznog tretmana napojnica.
Naglasio je da traje sveobuhvatni reformski proces turističkog sustava, kako bi zadržali konkurentnost i rast prihoda te balansirali kvalitetu života građana i turista, a sastavni dio je i mogućnost da domaći gosti mogu ljetovati u Hrvatskoj. Apelirao je na ugostitelje da pripaze na odnos cijene i kvalitete, jer na velikim emitivnim tržištima gospodarska situacija nije kao prije pa će prodaja za sljedeću sezonu biti zahtjevna, tj. da se sva naša tržišta pri biranju destinacije kao glavnom motivu okreću vrijednosti cijene i kvalitete.
Ugostitelje je pozvao da obrate pažnju na tzv. sezonske objekte, koji najviše generiraju disbalans cijene i kvalitete. “Turizmom se želimo baviti cijele godine i moramo zaboraviti na model visoke sezonalnosti. Hrvatska je sada cjelogodišnja turistička destinacija”, poručio je Glavina dodao da podaci za listopad govore o rastu dolazaka i noćenja za 8 posto.
Naveo je da se radi i na osiguranju dovoljno radne snage, kao i na poticanju što više hrvatskih državljana da se bave turizmom cijele godine te je u tom smislu spomenuo rast plaća i cjelogodišnje zapošljavanje.
Na pitanje o nezadovoljstvu iznajmljivača zbog većeg oporezivanja, ministar je rekao da se su sve reforme usmjerene da zaštite one koji se bave turizmom. Što se tiče usluga u domaćinstvu, već je ove godine 40 posto tih kapaciteta bilo prazno u srcu sezone, odnosno popunjenost i prihodi padaju, konstatirao je. Smatra da će se taj trend, ako se ne napravi transformacija, nastaviti te da to treba zaustaviti mjerama koje se odnose na smještaj i apartmanizaciju u stambenim zgradama, koja onemogućava domicilnom stanovništvu kvalitetan život.
“Odlučili smo odgovoriti na to sustavnim načinom, s rokom prilagodbe od pet godina, s mjerama koje kreću nakon usvajanja paketa zakona početkom 2025. i time ćemo zaštititi one koji su domaćini i prenose autohtono iskustvo”, ustvrdioje. Dodao je da se nikome ne zabranjuje rad nego stavlja u pripadajuću kategoriju, kao što je poduzetništvo u turizmu.
Glavina je još rekao da podržava prostornu politiku koja definira i štiti autohtoni prostor i arhitekturu, što daje konkurentnu prednost. “Puno problema s kojima se sada borimo moglo je biti riješeno prostorno-planskom politikom, koja je bila prilično liberalna”, rekao je.
Direktor Hrvatske turističke zajednice Kristjan Staničić ustvrdio je da usluga mora imati adekvatnu vrijednost za novac, da svako povećanje cijene treba biti popraćeno kvalitetom usluga i sadržaja. Ocijenio je da će to biti jedan od presudnih faktora pri odlučivanju za putovanja te da nas sljedeće sezone očekuje intenzivna i zahtjevna tržišna utakmica.
Rast broja ugostiteljskih obrta
Predsjednik Ceha ugostitelja i turističkih djelatnika HOK-a Hrvoje Margan rekao je da je u odnosu na lani, broj ugostiteljskih obrta povećan za dva posto, pa je veće i zapošljavanje u obrtima. Rasla je kvaliteta objekata jer su se više otvarali restorani nego caffe barovi.
Obrtnici trebaju pojašnjenja postojećeg zakona o turizmu, kako će se provoditi nove odredbe o formiranju i djelovanju smještajnih i ugostiteljskih objekata, koje su “spuštene” na lokalne jedinice, a trebaju i odgovore o promjenama u zakonu o ugostiteljstvu, pogotovo što se tiče domaćina, rekao je. Naveo je i aktualni problem nedostatka stručnih radnika te kako treba raditi na implementaciji strane radne snage. Što se tiče cijena, trgovina ih podiže, pa tako i konačnu cijenu ugostitelja, kazao je.
Margan je još istaknuo da obrtnici pozdravljaju novi zakon o radu i strancima, produljenje radnih dozvola na tri godine i sezonski na devet mjeseci, a smatraju i da je PDV od 13 posto potreban za sve usluge u ugostiteljstvu.
najnovije
najčitanije
Zadar
Sanja Petrovski
ŠKRINJA USPOMENA (12) Njezina fotografija iz razrušenog Zadra obišla je svijet: ‘Htjela sam pokazati da usred užasa postoji život’
Hrvatska
Novi detalji
Inspekcija otkrila pet ozbiljnih propusta u bolnici Jankomir nakon smrti Kristiana Josipa Periša
Županija
Vrijedna akcija
Posljednja velika prirodna lokva u Parku prirode Vransko jezero polako nestaje, učenici krenuli u njezino spašavanje
Crna Kronika
Napad
NOVI DETALJI UŽASA Napadač došao na vrata bivše djevojke, pa joj mačetom ozlijedio majku
Hrvatska
Slučaj Periš
Nakon smrti pacijenta u Jankomiru počela su stizati potresna svjedočanstva o nasilju u ustanovama
Županija
Saborska zastupnica
Miljanićeve riječi u Škabrnji izazvale reakciju Dalije Orešković: ‘Bliži je fašizmu nego temeljima hrvatske države’
Županija
Iz arhiva
‘Nemojte je sakrivati, to je krvnica cile Škabrnje!’ Ovako je Zadarski list 2001. izvijestio o dolasku Zorane Banić u zadarski zatvor
Zadar & Županija
Žestok odgovor
Vučetić opleo po Miljaniću: ‘U JNA je proveo gotovo 25 godina, a danas govori o petokraki koja je napala Škabrnju’
Županija
35 godina poslije
Praunuka škabrnjske “Majke hrabrosti” nosi njezino ime: ‘Ponosna sam na svoju prabaku’
Županija
Ivan Škara