IZRAČUN Bez Vladinih subvencija život bi bio skuplji za barem 60 eura mjesečno

Prije nekoliko dana, kad je ponovo poskupjelo gorivo, premijer Andrej Plenković nije bio nimalo oduševljen pitanjima novinara o tome zašto se to i dalje događa i zašto sve cijene rastu.

– Što bi bilo da se kao test na 15 dana »dignu« sve mjere Vlade, pa da se PDV vrati na stope prije krize te ukinu sve subvencije na energente. Što ćemo onda? Što ćemo onda? To je moj odgovor svima, poručio je Plenković.

U međuvremenu je objava o usporavanju inflacije na 3,9 posto donekle demantirala i te bojazni o novom rastu cijena, ali nas je ovaj odgovor premijera ponukao da pokušamo izračunati koliko bi za četveročlanu obitelj u prosječnom stanu od 75 kvadrata i s jednim automobilom troškovi života bili veći da Vlada ukine limite za cijene goriva, vrati trošarine na maksimum, ukine subvencije na energente i vrati PDV na maksimum za sve proizvode i hranu. Izračun nije lak i nije egzaktan.

U Vladi su nam rekli da tek rade na takvim projekcijama, ali uzeli smo javno objavljene podatke o troškovima prosječne četveročlane obitelji iz sindikalnih košarica i prosječnih cijena grijanja, odnosno energenata, i došli do zaključka da bi život bio skuplji oko 60 eura mjesečno, odnosno barem oko 900 eura godišnje.

Grijanje na struju

Izračun smo napravili s pretpostavkom grijanja, odnosno hlađenja na struju jer nema cijela Hrvatska plin i podaci bi previše varirali.

Ako krenemo od goriva, i pretpostavke da automobil prijeđe oko tisuću kilometara mjesečno s potrošnjom od 6,8 litara na 100 km, mjesečna potrošnja goriva bila bi 68 litara. Državna ograničenja cijena goriva posljednjih godina obično su smanjivala cijenu za oko 0,05 do 0,15 eura po litri, ovisno o razdoblju.

Ako uzmemo 10 centi, i 68 litara goriva, to bi bilo 6,80 eura više mjesečno. U razdobljima velikih tržišnih skokova razlika je znala biti i 20 centi po litri, što bi značilo da je riječ o 13,60 eura mjesečno (starih dobrih 100 kuna, neki bi rekli). Dakle, realan raspon jest 7 do 14 eura mjesečno.

Drugi parametar je da stan od 75 metara četvornih troši oko 550 do 700 kWh mjesečno u prosjeku tijekom godine (više zimi, manje ljeti), pritom za kućanstva Vlada već nekoliko godina subvencionira cijenu električne energije – za stan od 75 kvadrata s električnim grijanjem prosječna mjesečna korist od subvencije procjenjuje se na oko 20 do 35 eura mjesečno.

Zimi to može biti i preko 50 eura, ljeti oko 10 eura, no u vremenima stalnog klimatiziranja kao danas, taj iznos je dakle i ljeti na oko 50 eura koje smo uzeli kao parametar.

Treći input je da računamo i da mjesečna potrošnja hrane za četveročlanu obitelj stoji od 800 do 1.000 eura – ovdje je najveći problem što je teško razdvojiti učinak PDV-a od učinka ograničenih cijena određenih proizvoda.

Za obitelj koja troši 900 eura mjesečno, ograničenja cijena osnovnih proizvoda i snižene stope PDV-a zajedno mogu značiti otprilike tek 10 do 25 eura mjesečne uštede. Kod obitelji koja kupuje uglavnom proizvode s popisa ograničenih cijena, ta brojka može biti i nešto viša.

Ukupno, kad se sve zbroji s procjenom za gorivo od 7 do 14 eura, za struju od 20 do 35 eura, te za hranu od 10 do 25 eura, dolazimo do iznosa od 37 do 74 mjesečno, ili minimalno 444 pa sve do 888 eura većeg troška godišnje, ako bi Vlada ukidala sve svoje mjere.

Potrošnja i ušteda

Dakle, za prosječnu četveročlanu obitelj u stanu od 75 kvadrata s jednim automobilom, ukidanje sadašnjih mjera vjerojatno bi povećalo mjesečne troškove za otprilike šezdesetak eura mjesečno, odnosno nešto više od 700 eura godišnje.

Razlika između oko 500 eura i 900 eura godišnje uglavnom ovisi o tome koliku korist pojedino kućanstvo stvarno ima od pojedinih mjera. Pritom je potrošnja struje obično najveći faktor.

Ako se stan grije i hladi na struju, razlika između dobro izoliranog stana koji troši 450 do 500 kWh mjesečno i stana koji troši 800 do 1.000 kWh zimi može biti više desetaka eura mjesečno. Što je veća potrošnja, veća je korist od subvencionirane cijene električne energije. logično.

A s trenutnim vrućinama, kad većina kućanstava ima svaki dan uključen klima uređaj, slobodno se može baratati ovim višim iznosom, dakle realno je da je ušteda za veliku većinu kućanstava na godišnjoj razini 900 eura.

Podaci su naravno relativni i za gorivo jer netko tko mjesečno prijeđe 600 km osjetit će mnogo manji učinak ograničenja cijena goriva od obitelji koja vozi 1.500 ili 2.000 km.

Uz to, logičan je zaključak i da, ako su tržišne cijene energije i goriva relativno stabilne, razlika nakon ukidanja mjera može biti mala. Ali ako bi cijene ponovno snažno porasle, tada bi ukidanje mjera imalo puno veći učinak.

Raspon ovisi o navikama potrošača

Kad je riječ o kupovnim navikama, obitelj koja redovito kupuje proizvode s ograničenim cijenama ili proizvode sa sniženim PDV-om ostvaruje veću korist od tih mjera nego netko tko ih rijetko kupuje.

Zato bi, za dvije naizgled slične četveročlane obitelji, jedna mogla osjetiti povećanje troškova od četrdesetak eura mjesečno, a druga 70 ili više eura mjesečno.

Drugim riječima, procjena od 500 do 900 eura godišnje nije razlika između »točne« i »netočne« brojke, nego raspon koji obuhvaća različite navike potrošnje i različita kretanja cijena energenata i hrane.