Izborne jedinice mogle bi promijeniti oblik, ali ne i broj

Foto: Marijan Susenj/PIXSELL

Prijedlog izbornih jedinica s kojima je nedavno u javnost izašao demograf Nenad Pokos s Instituta Ivo Pilar, mogao bi biti najprihvatljiviji za Hrvatsku u ovom trenutku i najbliži je modelu kojem su skloni i u vladajućoj većini. Taj model predviđa da Hrvatska ostane podijeljena u 10 izbornih jedinica, u kojima bi se biralo po 14 zastupnika kao i dosad, ali bi se granice tih izbornih jedinica promijenile sukladno posljednjem popisu stanovništva iz 2021. godine.

Tema je aktualizirana nakon što je popis pokazao da neka područja bilježe značajnu depopulaciju, poput Slavonije ili Gorskog kotara, pa je Ustavni sud upozorio da se reprezentativnost glasova birača mora uskladiti s tim. Iduća 2023. godina jest ona u kojoj se taj zakon treba promijeniti da bi se redovni izbori 2024. održali na ustavan i zakonit način, i iako u vladajućem HDZ-u poručuju da ta tema još nije na stolu, čini se da prijedlog demografa Pokosa odgovara onome o čemu vladajući razmišljaju.

(Ne)logična podjela

Cilj je naravno da izborne jedinice budu ujednačene i da svaki glas jednako vrijedi, a u prijedlogu prof. dr. Pokosa odstupanja po svakoj jedinici iznosila bi tek 1,7 posto razlike u broju stanovnika, odnosno birača, i svaka bi jedinica pokrivala oko 332.000 stanovnika. Također, ideja je da se nove jedinice u većoj mjeri nego dosad poklapaju s granicama županija jer, iako i tu ima nelogičnosti još od 1993. godine kad je sustav županija implementiran pa su tako primjerice Pakrac i Požega u istoj jedinici iako nikad ranije nisu gravitirali jedan drugom, ipak je u tih trideset godina za stanovništvo to postala logična podjela. Stoga je cilj da nove izborne jedinice prate te administrativne granice, a jedino bi Grad Zagreb ostao podijeljen na dvije ili tri jedinice (sada se proteže kroz četiri jedinice), jer je jednostavno prevelik da bi činio jednu jedinicu sa svojih 800.000 stanovnika.

U tom slučaju Gorski kotar više ne bi bio povezan s dijelom Zagreba, kao što je to slučaj bio dosad u 7. jedinici, nego bi bio podijeljen između riječko-istarske i ličko-središnje jedinice, i to opet po logičnom principu onoga gdje što gravitira – tako bi Fužine bile u riječkoj jedinici, ali Ogulin ili Vrbovsko u toj novoj jedinici koja bi obuhvaćala i Liku, ali i Baniju. Vjerojatno će u javnoj raspravi baš ta nova 7. jedinica biti najproblematičnija jer će ona biti najveća, a obuhvaćati praktički sva »pasivna« područja koja si regionalno nisu bliska, ali jednostavno je broj stanovnika na tom području toliko mali da jedinica mora biti – velika.

– Moj je prijedlog rađen neovisno o HDZ-u, on je moj osobni prijedlog. Može se reći da je to matematički model. Procjenjujem da ćemo za godinu i pol imati oko 3,32 milijuna punoljetnika, ako ne računamo umrle i migraciju. Ako bi ostalo 10 izbornih jedinica, svaka bi u prosjeku izborna jedinica imala 332 tisuće. To je bio prvi uvjet koji sam morao zadovoljiti, a onda da postoji i prostorna logika da neka područja budu u istoj izbornoj jedinici ako gravitiraju jedna drugom i ako su povezana jedan s drugim, izjavio je Pokos. Za Gorski kotar kaže kako bi neki dijelovi Primorsko-goranske županije ušli s Ličko-senjskom, Sisačko-moslavačkom županijom i Karlovcem. »U tom dijelu Hrvatske nije se moglo napraviti ništa drugo. Tko će se baviti izbornim jedinicama, pogotovo ako će ih ostati deset, naići će na slične probleme tih područja s malim brojem stanovnika«, rekao je Pokos za RTL.

Okrugli stol

Prošloga tjedna u organizaciji Mosta u Saboru je održan i okrugli stol na ovu temu, gdje su se kao i inače kad se vodi debata o izbornim jedinicama, predstavnici lijevo-progresivne oporbe složili s prijedlogom GONG-a. SDP već ima svoj prijedlog zakona o izbornim jedinicama u proceduri na temelju toga, i on predviđa logičniju podjelu Hrvatske na šest regija, koje jesu prirodne regije, ali koji onda znači da bi se mijenjao i broj zastupnika koji bi se birao iz pojedine jedinice, i ne bi bio jednak u svakoj, što je zapravo mnogo veći zahvat od ovog koji se razmatra kod vladajućih.

– Ne očekujem ništa, ali se nadam da će se prestati davati znakovite izjave i da će ili ukinuti odredbe zakona koje smatraju neustavnim ili kako se ono kaže kad se svadbe i brakovi sklapaju: šutjeti zauvijek, rekao je saborski zastupnik SDP-a Arsen Bauk nakon okruglog stola u Saboru.

Prof. s FPZG-a Berto Šalaj kaže kako bi šest izbornih jedinica s nejednakim brojem zastupnika bilo najbolje rješenje. No, on upozorava kako »živimo u visokom stupnju neizvjesnosti oko idućih izbora«, a tome su dva razloga. Prvi je Ustavni sud, koji je u lipnju održao savjetodavnu raspravu, ali se nakon toga do danas ništa nije dogodilo.

– Ne znamo što će Ustavni sud učiniti. Ukinuti zakon ili davati nova upozorenja, kaže Šalaj. Druga neizvjesnost proizlazi, kaže, iz ponašanja HDZ-a, koji je u siječnju najavio da će pristupiti promjeni Zakona o izbornim jedinicama, nakon čega je premijer Andrej Plenković nedavno kazao kako o tome u stranci još nisu proveli niti ozbiljniju raspravu, a uostalom HDZ se na Mostovom okruglom stolu nije ni pojavio.

Na sličnom tragu je i profesor Nenad Zakošek.

– Meni se čini da je rješenje u kojem granice izbornih jedinica ostaju ovakve kakve jesu, najgore rješenje. Najbolje rješenje bi bilo da se nešto smanji broj jedinica, da se poštuje prilikom formiranja tih jedinica postojeće administrativne granice i da se dodijeli, u sukladnosti s popisom stanovništva, različit broj mandata pri čemu bi Zagreb bio najveća jedinica i imao najveći broj mandata, smatra Zakošek.

On se dakle zalaže da glavni grad bude jedna jedinstvena cjelina, ali i da ima najveći broj zastupnika, no ako se zna da je u Slavoniji već bilo pobune zbog činjenice da bi se u njihovim jedinicama broj zastupnika mijenjao (odnosno smanjivao), za pretpostaviti je da bi ova Zakošekova ideja teško bila prihvaćena od regionalnih lidera.