Hrvatska treća u Europi dobiva laboratorij za gensko profiliranje tumora

Do kraja godine KBC Zagreb dobit će Laboratorij za gensko profiliranje u kojem će se bolesnicima s novodijagnosticiranim metastatskim tumorom ili s progresijom bolesti testirati nekoliko stotina gena kako bi se prije početka liječenja utvrdilo kakva terapija pojedinom pacijentu najbolje odgovara. Na temelju uzorka tkiva odredit će se koja je od raspoloživih terapija za određeni tumor kod tog pacijenta djelotvorna, a koja zbog određenih genskih karakteristika ne bi dala željeni rezultat pa ju je bolje izbjeći.

Riječ je o etapi petogodišnjeg projekta personalizirane medicine u onkologiji s ciljem poboljšanja ishoda liječenja, koji provode Ministarstvo zdravstva i KBC Zagreb u suradnji s tvrtkom Roche, a uključuje osnivanje Zavoda za personaliziranu medicinu u sklopu KBC-a Zagreb, uređenje, opremanje i uspostavu Laboratorija za gensko profiliranje, edukaciju i osposobljavanje djelatnika Zavoda za personaliziranu medicinu, uspostavu Hrvatske onkološke baze podataka i osnivanje Nacionalnog povjerenstva za ciljano liječenje na temelju sveobuhvatnog genskog profiliranja.

Optimalan lijek

Rebro bi tako trebalo postati treći medicinski centar u Europi s takvim laboratorijem, gdje će se moći testirati oko 10.000 uzoraka godišnje, a procjenjuje se da će laboratorij pokriti kompletne potrebe hrvatskih pacijenata i pružati usluge drugim zemljama u okruženju.

Sveobuhvatno gensko testiranje već se neko vrijeme provodi kod pacijenata u KBC-u Zagreb, ali se uzorci šalju na testiranje u laboratorije u Švicarskoj i Njemačkoj. Prostor budućeg laboratorija upravo se uređuje u hotelu Rebro, a nakon opremanja i kadrovskog ekipiranja, trebao bi početi raditi sredinom 2024. godine.

– Možemo biti ponosni, ovo je značajan iskorak za naš zdravstveni sustav, po značaju ravan transplantaciji koštane srži. Zahvaljujući tome pacijent će dobiti optimalnu terapiju, odnosno neće primiti terapiju koja mu neće pomoći.

Na temelju ovakvog liječenja postižu se 30 posto bolji ishodi liječenja, naglasio je prof. dr. Stjepko Pleština prilikom prezentacije projekta na konferenciji MedMed u Grožnjanu.

Riječ je o metodi gdje se iz uzorka tumorskog tkiva ili stanica testira nekoliko stotina gena koji mogu biti mutirani unutar tumorske stanice kako bi se na temelju toga donijela odluka o optimalnom liječenju.

Činjenica je, naime, da se medicina okreće personaliziranoj terapiji u liječenju raka, umjesto primjene kemoterapija koje imaju brojne nuspojave ili novih lijekova koji nisu jednako djelotvorni kod svih pacijenata. Umjesto da se vodi lokacijom tumora, personalizirano liječenje prilagođava se molekularnim karakteristikama tumora.

– Mi smo do sada liječili oboljele nastojeći ubiti tumorsku stanicu relativno slabo učinkovitom terapijom uz puno nuspojava. Danas znamo da to nije optimalan način. Kako se upoznavalo obilježja tumorske stanice, tako se našlo pojedine biljege i otkrilo lijekove kojima možemo specifično djelovati na tu stanicu jače nego na ostale zdrave stanice.

Više desetljeća znamo selektirati bolesnike, pa tako već desetljećima, na primjer, imamo hormonsku terapiju za hormonski ovisan rak dojke. Danas niz obilježja tumora i samog bolesnika uključujemo u procjenu terapije koja je za njega najbolja.

Pomaknuli smo se još dalje, pa određujući nekoliko stotina mogućih genskih promjena dolazimo do optimalne terapije za pojedinca, naglasio je prof. Pleština. Na taj način, naime, mogu se detektirati klinički važne genske karakteristike koje drugi testovi ne prepoznaju.

Primjer učinovitosti

Koliko je važno znati karakteristike karcinoma prije početka liječenja na vlastitom primjeru svjedoči doc. dr. sc. Vesna Ramljak s Instituta za tumore, koja je nakon dijagnoze karcinoma dojke prije osam godina odgovore vezane uz optimalno liječenje potražila u SAD-u.

– Prošla sam testiranje koje pokazuje mogućnost povratka bolesti. Imala sam hormonski ovisni karcinom koji je bio dobrog stadija, a nakon što sam poslala tkivo u laboratorij u SAD-u, pokazalo se da je mogućnost povratka bolesti vrlo niska.

Da je postojao veći rizik, trebala bih dobiti četiri kure kemoterapije, ovako je nisam dobila, ilustrirala je Ramljak. Takva mogućnost testiranja danas, dodaje, postoji na Institutu »Ruđer Bošković«, a dijelom je pokriva osnovno zdravstveno osiguranje.

Za razliku od takvog testiranja, genski test pokazuje je li neka terapija svrsishodna, kako će netko reagirati na nju, i ima li uopće smisla davati neku terapiju ili nema. »Ako imate HER 2 pozitivni karcinom, dobivate dualnu terapiju, na koju ti karcinomi odlično reagiraju.

I sve karcinome pluća šaljemo na gensko testiranje da se vidi mutacija na koju se ciljano djeluje terapijom. Inače ona nema smisla«, zaključuje Ramljak.