Hrstić čija se potvrda očekuje u Saboru u petak istaknula je na okruglom stolu HGK “Zdravstvo & gospodarstvo – učinci reforme zdravstvenog sustava” da je s terena dobila uvid u nedostatnosti zdravstvenog sustava, ali i u to koliko su si zdravstvo i gospodarstvo međusobno važni.


“Potpuno sam svjesna da prvi korak koji moramo napraviti, s obzirom na trenutačno stanje, da moramo apsolutno dignuti dignitet zdravstvenom sustavu, odnosno moramo vratiti povjerenje građana u hrvatski zdravstveni sustav”, istaknula je Hrstić, sudjelujući na okruglom stolu putem video prijenosa iz Bruxellesa.




Navela je kako zdravstvenom sustavu nedostaje i financijska stabilizacija, istaknuvši da su dosadašnje sanacije bile periodične i nisu bile u redovitim intervalima.


“Ne želimo da se to više događa na takav način, nego da dovedemo rashode i prihode u zdravstvenom sustavu na način koji će gospodarstvenicima, nama iz centralne administracije, a i ravnateljima na samom terenu pojednostaviti poslovanje”, rekla je Hrstić.


Potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za gospodarstvo Ante Raspudić naveo je da se u stalnoj komunikaciji s ministarstvima zdravstva i financija, članice Udruženja HGK trude za isporučene lijekove i medicinski materijal postići prihvatljive rokove plaćanja, dok se ne svedu u zakonom definirane rokove.


“Vjerujemo da će započeta reforma zdravstvenog sustava, u smjeru prevencije i ranog otkrivanja stanja, pridonijeti optimizaciji utroška lijekova i medicinskih proizvoda, što bi u konačnici rezultiralo i većom financijskom stabilnošću zdravstvenog sustava”, rekao je.


Dug prema veledrogerijama 600 milijuna eura


Predsjednica Udruženja trgovine na veliko farmaceutskim proizvodima i ortopedskim pomagalima HGK Diana Percač istaknula je kako je ukupan dug bolnica prema veledrogerijama premašio 600 milijuna eura, a rokovi plaćanja kreću se do godine dana, no u rujnu je postignut novi dogovor s Ministarstvom zdravstva.


“Čekamo da se taj dogovor ispoštuje i da se rokovi plaćanja svedu na, za sada, veledrogerijama prihvatljive rokove plaćanja, a u doglednoj budućnosti nadam se da to više neće biti tema naših razgovora. Dogovorili smo se da bi završili ove godine na 150 dana od datuma izdavanja računa”, izvijestila je.


Percač je pri tome navela kako uloga veledrogerija dolazi do izražaja sada kada su poremećeni lanci dobave uslijed pandemije i ratnih zbivanja.


Veledrogerije sigurnosnim zalihama smanjuju nestašice lijekova


Istaknula je kako veledrogerije osiguravaju sigurnosne zalihe i tako sprječavaju i smanjuju nestašice lijekova, no situacija se pogoršava pa je prema podacima HALMED-a u 2024. proglašen prekid opskrbe za 183 različita oblika lijeka.


Kao drugu važnu ulogu Percač je navela to što veledrogerije predstavljaju sigurni lanac opskrbe u situaciji sve većeg broja krivotvorenih lijekova i nestandardiziranih medicinskih proizvoda u svijetu.


Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije, 10 posto trgovine lijekovima i medicinskim proizvodima odnosi se na krivotvorene lijekove, a u prodaji putem interneta riječ je i o 50 posto.


U razvijenim zemljama najčešće se krivotvore lijekovi za poboljšanje stila života, poput lijekova za liječenje erektilne disfunkcije ili pretilosti, dok se u zemljama u razvoju krivotvore lijekovi za rješavanje ozbiljnih situacija poput onkoloških i kardiovaskularnih lijekova, antimalarika i antibiotika, što je ozbiljan problem.