Hoćemo li ubuduće u dućane s izvatkom od plaće? Donosimo nove detalje o promjenama u kupnji na rate

Prema novom Zakonu o potrošačkim kreditima koji na snagu stupa u studenom svaka kupovina na rate je kredit, te stoga svaki vjerovnik ili prodavatelj, a ne samo banka kao do sada, mora prije prodaje provesti procjenu kreditne sposobnosti kupca. Svatko dakle tko ima aspiraciju prodavati obročno ili uz odgodu plaćanja morat će ishoditi licencu HNB-a da je sposoban to činiti.

Nova pravila zakotrljala su niz pitanja, o tome kako će se provoditi procjena boniteta i kojim će se informacijama prodavatelji moći služiti, odnosno što će od kupca imati pravo zatražiti. Kako je potvrdio HNB, to ne znači da će prodajno mjesto smjeti imati neograničen uvid u stanje računa kupca, no vjerovnik ima pravo tražiti dokumente, a kupac ih je dužan dostaviti. Tu spadaju platne liste i druge potvrde o primanjima. Ispada tako da ćemo u dućane morati s izvatkom od plaće.

Savjetovanje o dugu

No, što se tiče procjene kreditne sposobnosti na prodajnim mjestima trgovaca, iz HNB-a su dodatno pojasnili da je potrebno razlikovati odgođeno plaćanje, odnosno kredit koji odobrava trgovac, od plaćanja na rate temeljem kreditne odnosno debitne kartice. Ukratko, kod običnog plaćanja bankovnom karticom, a to je i najčešći oblik obročnog plaćanja u trgovinama, ipak se neće svaki puta iznova morati prolaziti proces procjene zato što je kod kartice tu procjenu već jednom napravila banka – kada je klijentu odobrila karticu i njen limit. Međutim, ako je vjerovnik sam trgovac, onda ide procedura procjene na licu mjesta, što, priznaju u HNB-u, može utjecati na proces prodaje, odnosno usporiti ga.

– U prvom slučaju, trgovac kao vjerovnik morat će provesti procjenu kreditne sposobnosti na temelju analize prihoda i rashoda potrošača, njegovih kreditnih obveza, redovnih troškova i drugih financijskih okolnosti. Cilj navedene procjene je utvrditi može li potrošač otplaćivati konkretan kredit obzirom da, sukladno novom zakonu, vjerovnik smije s potrošačem sklopiti ugovor o kreditu samo ako rezultat procjene kreditne sposobnosti pokazuje kako je vjerojatno da će potrošač ispuniti obveze koje proizlaze iz tog ugovora. S obzirom na propisane zahtjeve vezane uz procjenu kreditne sposobnosti zbog kojih će dio vjerovnika morati pribaviti više podataka odnosno koristiti naprednije sustave procjene rizika, moguće je da će to utjecati na dinamiku određenih prodajnih procesa. U slučajevima plaćanja na rate temeljem kreditne ili debitne kartice, bitno je naglasiti da procjenu kreditne sposobnosti potrošača provodi izdavatelj platne kartice prilikom ugovaranja takve kartice odnosno određivanja limita po kartici, što znači da se procjena kreditne sposobnosti ne provodi pri svakom plaćanju takvom karticom na prodajnom mjestu pa ista ne bi trebala utjecati na sam prodajni proces, poručuje HNB. Dakle, kada samo prodajno mjesto odobrava neku vrstu odgode plaćanja, pri čemu obično nema ni kamata, te se u dogovoru s kupcem omogući da plati naknadno i slično, morat će nekako »brzinski« procijeniti može li kupac podnijeti taj teret.

HNB navodi da se pravila »uvode kako bi se potrošače koji imaju financijske poteškoće podržalo kroz odgovarajuće mjere i usluge savjetovanja o dugu, a propisani su i zahtjevi za vjerovnike da pri odobravanju kredita postupaju pošteno, pravedno, transparentno i profesionalno te uzimaju u obzir prava i interese potrošača, osiguravajući pritom da njihovo osoblje ima odgovarajuću razinu znanja i stručnosti«. Znači, morat će educirati postojeće osoblje da provjerava bonitet, ili zaposliti novo. Još je puno otvorenih pitanja posebno onih vezano za privatnost.

Šire se crne liste?

Pojavile su se teze da će samo doći do nadgradnje HROK-a, odnosno registra obveza po kreditima, ili (ne)popularnih »crnih lista«, gdje će se povezati podaci o (ne)plaćanju banaka, telekoma, trgovaca, što bi pak ispalo da svatko može kako hoće manipulirati podacima potrošača i građana. HROK je u vlasništvu banaka, telekomi su privatni, kao i trgovine, pa se otvara pitanje GDPR-a, bankovne tajne i općenito privatnosti. No, s obzirom na to koliko smo izloženi, a u najavi je, kao šlag na torrtu, i digitalni euro, privatnost je, čini se, ionako nepovratno izgubljena.

Iz Hrvatske udruge banaka kažu da je riječ o zatvorenom sustavu, no čekaju se pojašnjenja i podzakonski akti.

– Cilj novog zakona prvenstveno je prijenos Direktive EU-a, te modernizacija postojećeg regulatornog okvira potrošačkog kreditiranja, što uključuje i nove proizvode koji ulaze u opseg primjene, odnosno proizvode koji postaju potrošački krediti, i trgovce koji postaju vjerovnici. Banke već danas primjenjuju visoke standarde odgovornog kreditiranja i procjene kreditne sposobnosti s ciljem sprječavanja prezaduženosti građana što potvrđuje i kontinuirano niska razina neprihodujućih kredita u hrvatskom bankovnom sustavu. Predložena zakonska rješenja dodatno usklađuju postojeći okvir s europskim pravilima te proširuju primjenu i unaprjeđuju standarde procjene kreditne sposobnosti i informiranja potrošača. Kada je riječ o HROK-u, važno je pojasniti da Osnovni sustav registra (OSR) predstavlja zatvoreni sustav razmjene podataka između njegovih sudionika. Njime upravlja HROK, društvo čiji su vlasnici banke, a razmjena podataka odvija se isključivo među sudionicima sustava, u skladu sa zakonskim propisima, pravilima HROK-a i propisima o zaštiti osobnih podataka. Prijedlog Zakona o potrošačkim kreditima trenutačno je u zakonodavnom postupku, a nakon njegova donošenja očekuje se i donošenje podzakonskih propisa koji će detaljnije urediti pojedina pitanja njegove provedbe. Stoga je prerano prejudicirati na koji će način pojedina zakonska rješenja biti operacionalizirana u praksi. Općenito, svaka obrada i razmjena podataka o klijentima mora imati odgovarajuću pravnu osnovu te se provoditi u skladu s važećim propisima, uključujući propise o zaštiti osobnih podataka, poručuje HUB.

HNB ima 785 zaposlenih koji imaju sve manje posla

Ispada da bi od novog zakona najviše mogao profitirati sam HNB. Po podacima za 2025. naša središnja banka ima čak 785 zaposlenika, a postavlja se pitanje što svi oni rade kada je HNB postao podružnica ECB-a koji sada za nas vodi monetarnu politiku i nadzire veće banke. U takvim uvjetima, za njih je jako dobra vijest da im se našlo dodatnog posla i opravdaju sva ta radna mjesta, koja se, k tome, dodatno otvaraju, te oni od ulaska u eurozonu dodatno zapošljavaju. HNB navodno ima i najviše zaposlenika po broju stanovnika od svih drugih središnjih banaka članica eurozone.