Hrvatska se ovim izmjenama usklađuje s direktivom Europskog parlamenta o dionicama s višestrukim pravom glasa.  Riječ je o dionicama koje za isti udio u temeljnom kapitalu daju više glasačkih prava, što je iznimka od načela ‘jedna dionica – jedan glas’.


”Svrha dionica s višestrukim pravom glasa za dionička društva znači proširenje izvora financiranja, osim onih bankovnih. Isto tako, društva više ne moraju premještati svoja sjedišta u zemlje koje to dopuštaju”, rekao je ministar u Saboru.




Kao zaštitna mjera, broj glasova koji nosi dionica s višestrukim pravom glasa može biti do deset puta veći od broja glasova koji ima dionica s najmanje glasačkih prava.


Prema postojećem zakonu, trgovačka društva ne smiju stjecati vlastite dionice da bi s njima trgovala, kazao je Habijan. Međutim, sada se dopušta stjecanje i raspolaganje vlastitim dionicama koje se provodi u okviru programa pružanja likvidnosti, uspostavljenog sukladno prihvaćenoj tržišnoj praksi.


Zakonske izmjene podržavaju i oporbeni klubovi jer se njima smanjuje ovisnost o bankovnom financiranju.


”Dioničari s kontrolnim udjelom mogu zadržati utjecaj na upravljanje društvom,  uz istodobno lakši pristup kapitalu.  No, skeptičan sam glede toga hoće li se i kada će trgovačka društva odlučiti na ovakav korak”, istaknuo je Tonči Restović iz SDP-a.


”Hrvatskoj treba tržište kapitala. Hrvatska ne treba ostati ‘bankocentrična’ zemlja u kojoj se rast financira isključivo kreditima. Ali razvoj tržišta kapital ne smije postati fraza kojom se prestaju postavljati neugodna pitanja”, poručio je Ivan Matić (Most).


Bankovno financiranje jedan je od glavnih izvora financiranja hrvatskih poduzeća, ali ne bi trebalo biti jedini izvor, složio se Dalibor Milan (HDZ).


”Sva društva koja žele rasti i ulagati, širiti se na nova tržišta i privlačiti nove ulagače, trebaju imati nove mogućnosti. Zato je važan razvoj tržišta kapitala”, kazao je.


Ivica Kukavica iz DP-a napominje da je za razvoj tržišta kapitala potrebno jačanje transparentnosti.


”Ulagač mora znati kakva je struktura vlasništva i glasačkih prava, tko ima višestruka prava glasa te postoji li ograničenja prijenosa ili glasovanje. Bez takvih informacija nema kvalitetne investicijske odluke”, rekao je Kukavica.