Građani masovno razročuju štednju, iz banaka svakog mjeseca odlazi oko 100 milijuna eura

Hrvatska narodna banka u svom je najnovijem biltenu objavila da su se oročeni depoziti stanovništva i u svibnju, a što su zadnji dostupni podaci, nastavili smanjivati, pa su tako kućanstva u samo tom jednom mjesecu smanjila oročene depozite za 0,1 milijardi eura, odnosno razročila su iznos štednje u visini 100 milijuna eura.

To je nastavak smanjivanja oročene štednje građana, odnosno njezino »kapanje« iz bankarskog sustava, ne zato što on ne bi bio siguran, štoviše, depoziti su i osigurani do 100 tisuća eura, već stoga što su kamate male, i same po sebi, ali i u odnosu na prinose koje nose neka alternativna ulaganja.

Sve je naravno potaknula inflacija koja se kreće do 5 posto, te daleko premašuje visinu kamata u bankama, koja se, prema zadnjim podacima HNB-a, za kućanstva kreće tek oko 0,33 posto, i to u rasponu od 0,02 do 1,31 posto.

Traženje prinosa

Uz takve omjere kamatne i stope inflacije jasno je da štediše gube realnu realnu vrijednost novca. Zato traže način kako da je očuvaju.

Zadnji podatak za oročene depozite kućanstava HNB je naveo za kraj ožujka, kada su iznosili 10,3 milijardi eura, pa je vjerojatno da su se kroz travanj, a sada i svibanj, što je HNB i potvrdio, dodatno približili donjoj okrugloj brojci od 10 milijardi eura.

Oročeni depoziti kućanstava sada su tako na samo 23 posto ukupnih depozita kućanstava, koji su u ukupnom iznosu daleko viši, odnosno iznose preko 42 milijarde eura.

Depoziti građana, da ne bi bilo zabune, u ukupnom iznosu dakle još i rastu, međutim, raste njihova neoročena komponenta, novac na tekućim računima, dok prava oročena štednja pada. Iz oročene štednje formiraju se dugoročni krediti pa se bankama praktički smanjuje baza za dugoročne plasmane.

Ljudi, znači, novce sve više drže na transakcijskim računima, tekućim i žiro, radi likvidnosti i mogućnosti bržeg povlačenja, ako zatreba.

Taj trend traje već neko vrijeme, cijelu prošlu godinu. Krajem ožujka 2025. ukupni oročeni depoziti bili su na 10,7 milijardi eura, pri čemu ih je pratio kontinuirani pad, pa stagnacija.

HNB kaže da su na godišnjoj razini ukupni oročeni depoziti zabilježili zaokret – iz rasta od 0,9 posto na kraju prosinca 2025. u pad od minus 2,1 posto na kraju ožujka 2026.

Pad oročenih depozita kućanstava pritom se i usporio s minus 5,9 na minus 4 posto, Ukratko, građani su u zadnjih godinu dana razročili oko 600 milijuna oročene štednje, a mjesečno ona se smanjuje po par desetaka ili stotina milijuna eura.

Za pretpostaviti je da je taj novac dijelom otišao u državne obveznice i trezorske zapise, ali i u otvorene fondove, sada popularne ETF-ove, te dionice i obveznice drugih izdavatelja na tržištu kapitala, kojih je sve više, a što nam je nedavno i potvrdila Hanfa, da je sa strane malih ulagača povećan i promet i broj transakcija na burzi.

Manji dio tog novca vjerojatno završi i u potrošnji, zbog sve viših cijena, i onda, paradoksalno, opet utječe na njihov porast, jer pritišću potražnja, dok dio klijenata isti novac zadržava u banci, ali na tekućem računu, da im bude dostupniji kada odluče »reagirati«, uložiti ili potrošiti.

Poduzeća oročuju

Kada se pak gledaju ukupni depoziti domaćih sektora kod banaka, isključujući opću državu, oni su u svibnju porasli za 0,8 milijardi eura u odnosu na travanj. HNB navodi da su u strukturi domaćih depozita porasli prekonoćni depoziti za 0,5 milijardi eura, u čemu se podjednaki dijelovi odnose na poduzeća i kućanstva, dok su rasli i oročeni depoziti, i to za 0,3 milijarde eura eura, za što su međutim isključivo zaslužna poduzeća, čiji su oročeni depoziti porasli za 0,4 milijarde eura, dok su kućanstva, kako smo već opisali, smanjila oročene depozite za 0,1 milijarde eura.

Dakle, poduzeća su svojim oročenjima kompenzirala pad oročenja kućanstava i još pridonijela rastu. Time, tumači i HNB, rast ukupnih depozita u svibnju odražava u najvećoj mjeri rast depozita poduzeća.

– Udio oročenih u ukupnim depozitima poduzeća povećao na 30,1 posto u svibnju, s 28,8 posto u travnju, i time dosegnuo najvišu razinu od početka 2017. Udio se pak oročenih u ukupnim depozitima stanovništva u svibnju smanjio na 23,9 posto, s 24,2 posto u travnju, što je osjetno niže u odnosu na vrhunac (29,2 posto) dosegnut sredinom 2024.

Na godišnjoj razini rast ukupnih depozita u svibnju se blago usporio na 6,1 posto (sa 6,2 posto u travnju) s obzirom na to da su ukupni domaći depoziti na mjesečnoj razini malo snažnije porasli u svibnju prošle u odnosu na svibanj ove godine, tumači HNB. Dakle, građani razročuju, a poduzeća, zanimljivo, oročuju sredstva.

Niske kamate

Razloge treba tražiti i u visini kamata, koje su za poduzeća i nešto više, ali možda i u tome da građani imaju neke alternative, a poduzeća nažalost radije štede nego investiraju, što je neka druga tema.

S druge strane, iako su kamate za stanovništvo enormno niske, one su se navodno, na prvi put oročene depozite poduzeća i stanovništva, prema HNB-u, u svibnju čak malo i povećale.

Kamatna stopa na prvi put oročene depozite poduzeća povećala se u svibnju za 5 baznih bodova, na 2,05 posto, a na prvi put oročene depozite stanovništva za 13 baznih bodova, na 1,63 posto, čemu je, kažu, ponajviše pridonijela jedna sistemski važna banka, većim iznosima oročenim u sklopu promotivne akcije.

Kamatne stope pak na postojeće depozite u svibnju se, međutim, nisu znatnije promijenile u odnosu na travanj.

Kamatna stopa na ukupne depozite poduzeća povećala se za 1 bazni bod na 0,51 posto, a ona na ukupne depozite stanovništva ostala je na 0,33 posto. Pritom se kamatna stopa na postojeće oročene depozite poduzeća povećala za 4 bazna boda, na 1,93 posto, dok se ona na prekonoćne depozite za držala na 0,13 posto. Kamatne stope na postojeće oročene i prekonoćne depozite stanovništva nisu se bitno promijenile u svibnju te su iznosile 1,31 posto, odnosno 0,02 posto, navodi HNB.

Štedišama 0,33 posto, banke zarađuju 2,25 posto

Europska središnja banka nedavno je povećala ključne stope u borbi s inflacijom, pa je depozitna stopa ECB-a sada na 2,25 posto. Trend rasta ključnih stopa očekuje se da bi se trebao preliti na kamate na kredite, ali i pokrenuti rast kamata na štednju.

Zasad se međutim to ne vidi. S druge strane, banke će opet imati motiv da štede kod HNB-a gdje na svoje prekonoćne viškove mogu dobiti 2,25 posto. To je daleko više od onoga što daju svojim štedišama, u prosjeku 0,33 posto.

Bankarska je računica jasna. Inače, očekuje se i nastavak rasta ključnih stopa ECB-a, ali tek na jesen, dok će ovotjedna sjednica Upravnog viijeća vjerojatno zadržati ključne stope na istim razinama. Sutra će se po tom pitanju građanima eurozone obratiti predsjednica ECB-a Christine Lagarde i potpredsjednik Boris Vujčić.