GODIŠNJI DODATAK NA MIROVINE 'Bolje išta nego ništa, ali ovo je jedva nešto više nego ništa'

Predsjednik Bloka umirovljenici zajedno (BUZ) Milivoj Špika oštro je kritizirao godišnji dodatak na mirovine, a istaknuo je pri tom da smatra da je Vlada tim potezom skrenula pozornost s ideje 13. mirovine te da se istodobno odustalo od božićnica i paketa pomoći. Špika upozorava i na rast cijena, pad kupovne moći te izostanak ozbiljnih mjera protiv inflacije, za što najveći teret, tvrdi, snose upravo umirovljenici, kako prenosi portal mirovina.hr.

Godišnji dodatak kao igra ‘tri u jedan’

Ove godine nema božićnice od Vlade, kao ni paketa pomoći za najpotrebitije, nego su iskoristili godišnji dodatak za igru tri u jedan, smatra Špika. Kad se uzmu u obzir ostali troškovi, malo koji umirovljenik će osjetiti godišnji dodatak. Prosječni godišnji dodatak iznosi 180 eura, što je ujedno i novi godišnji iznos police dopunskog zdravstvenog osiguranja, koja bi trebala poskupjeti iduće godine.
Guverner HNB-a Boris Vujčić rekao je da su plaće i visoka potrošnja razlog inflacije, a Špika tvrdi da je problem u nedostatku proizvodnje domaćih roba i usluga.

– Nama cijene, ponudu i potražnju diktiraju strani lobiji i trgovački lanci. Kad se umjetno stvori nedostatak nekih roba, cijene rastu. Umjesto da Hrvatska oporezuje ekstra dobit, oni se svi prave grbavi i nitko ništa ne poduzima, a umirovljenici plaćaju najveću cijenu svega toga, rekao je Špika.

‘Vladi nije u interesu da se pokrene vlastit proizvodnja’

Blagdanska košarica je poskupjela 80 posto u tri godine, što je ekvivalent nominalnog rasta mirovina zadnjih 10 godina, ističe Špika i dodaje da je kupovna moć umirovljenika sva godine sve manja. Iako se milijarde ulažu u poljoprivredu, Špika sarkastično komentira da od toga najviše profitiraju saloni za prodaju novih automobila jer tamo završe takvi poticaji. Navodi primjer Slovenije koja je manja, a ima tri puta jaču poljoprivredu, dok Hrvatska uvozi više od 60 posto

– Hrvatska proizvode dvostruko više pšenice nego što joj treba, ali gotovo sve se izvozi, a pogotovo najkvalitetnija.  Onda nam se vraćaju poluproizvodi. Pa čak i u pekarama, više ne možete naći domaći kruh. Vladi nije u interesu da se pokrene vlastita proizvodnja jer bi onda padale cijene i imali bi manje prihode od PDV-a i lošije bi se punio proračun i ne bi se imali čime hvaliti, tvrdi Špika.

Proizvodi s ograničenim cijenama i porez na ekstra dobit

Komentirao je i 100 proizvoda kojiam je Vlada ograničila cijene i rekao da to gotovo ništa ne znači jer je istih proizvoda bilo i ranije po nižim cijenama. Špika je uvjeren da bi porez na ekstra profit smanjio inflaciju i tvrdi da veliki strani trgovački lanci kroz sestrinske tvrtke skrivaju 90 posto svoje dobiti. Ponovno je uzeo Sloveniju za primjer koja je našla rješenje za taj problem.

– Slovenci su doskočili i napravili zakonsku regulativu prema kojoj imaju pravo vidjeti točnu kalkulaciju cijene od proizvođača do polica i oderu ih s porezom na ekstra profit, koji mora biti toliki da ih demotivira da idu s dizanjem cijena. Treba vidjeti koliko kod nas profitiraju i oderati ih za porez, poručio je Špika, kako prenosi portal mirovina.hr.