Foto: Arhiva ZL
Više od 220 divljih odlagališta otpada sanirano je posljednjih godina uz financijsku potporu Fonda za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost, koji je za nove projekte sanacija ove godine osigurao dodatna tri milijuna eura i pozvao gradove, općine i županije da se do kraja godine jave na otvoreni poziv.
Fond je sredstva namijenio gradovima, općinama i županijama, kao i javnim ustanovama koje upravljaju zaštićenim područjima prirode. Za sanaciju pojedinog divljeg odlagališta moguće je dobiti do 200.000 eura, pri čemu Fond, ovisno o prijavitelju, daje do 50 odnosno do 80 posto sredstava.
Javni poziv za sufinanciranje sanacija divljih odlagališta otvoren je do konca godine, rekli su Hini u Fondu.
„Nepropisno odbačen otpad nije samo ružna slika u prostoru, nego stvaran okolišni problem. Zato jedinicama lokalne samouprave želimo pomoći da takve lokacije što prije očiste, ali i da nakon sanacije poduzmu mjere kojima će spriječiti ponovno odlaganje otpada na tim prostorima“, poručili su iz Fonda.
Zadnjih godina u sanacije uloženo oko 24 milijuna eura
Istaknuli su kako je u sanacije takvih lokacija kroz zadnjih nekoliko godina ukupno uloženo oko 24 milijuna eura, a od tog iznosa Fond je dao 16 milijuna eura.
Sredstva Fonda mogu se koristiti za istražne radove i utvrđivanje količine i vrste otpada, izradu planova uklanjanja i geodetskih snimaka, izvođenje sanacijskih radova te za stručni nadzor.
Prihvatljivi su i troškovi uklanjanja otpada iz speleoloških objekata i s teško dostupnih lokacija, kao i postavljanje ograda, videonadzora, rampi i druge opreme kojom se onemogućuje ponovno odlaganje na očišćenim površinama.
Na divljim odlagalištima najčešće je bačen građevinski i glomazni otpad, stari namještaj, plastika, gume, električni i elektronički uređaji te druge vrste otpada koje se mogu predati u reciklažna dvorišta ili ovlaštenim sakupljačima.
Iako je uklanjanje otpada važan dio rješavanja problema, u Fondu kažu kako sama sanacija nije dovoljna ako se na očišćenim lokacijama otpad ponovno nastavi nepropisno odlagati. Zbog toga se od gradova i općina očekuje da, uz organiziranje odvoza, pojačaju nadzor i informiranje građana te osiguraju dostupne načine pravilne predaje različitih vrsta otpada.
“Cilj nije samo ukloniti postojeće hrpe otpada, nego trajno promijeniti stanje na terenu. Svaka očišćena lokacija mora ostati čista, a to zahtijeva suradnju lokalne samouprave, komunalnih službi i građana“, poručuju iz Fonda.
Najavljuju da će i dalje pratiti provedbu odobrenih projekata te, u suradnji s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije i jedinicama lokalne samouprave, nastaviti financirati uklanjanje otpada odbačenog u okoliš.
Uz sanaciju pojedinačnih lokacija, u Fondu kažu da su ulaganja usmjerena i u izgradnju reciklažnih dvorišta, komunalnu opremu, odvojeno prikupljanje otpada te druge mjere potrebne za uspostavu učinkovitijeg sustava gospodarenja otpadom.
Za Gospić se radi paralelno na više faza
U Fondu ističu da je do novih koraka došlo i u sanaciji okolišnog zagađenja u Gospiću gdje je tvrtka Tipos Resurs godinama na području bivšeg PPK Velebit nezakonito odlagala otpad. Paralelno se, kako ističu, radi na više faza kako bi sanacija započela u što kraćem roku.
U petak su u Fond pristigle četiri ponude za privremeno prekrivanje zakopanog otpada, što je preventivna mjera radi eventualnog sprječavanja procjeđivanja oborinskih voda u tlo.
Napreduju i postupci za uklanjanje otpada koji se nalazi na površini lokacije. U tijeku je evaluacija po dvije ponude koje su početkom tjedna pristigle za uklanjanje oko 4.500 tona rasutog otpada s opasnim svojstvima koji se nalazi uz silos te oko 650 tona neopasnog otpada smještenog u tristotinjak takozvanih „big bag“ vreća.
U Fondu kažu da se najzahtjevnija faza sanacije odnosi na iskapanje, uklanjanje i konačno zbrinjavanje zakopanog otpada. Fond je pripremu te faze započeo na temelju raspoložive dokumentacije i provedenih analiza, a objavom nalaza vještačenja Geotehničkog fakulteta, izrađenog po nalogu USKOK-a, dobiveni su i dodatni podaci koji su uključeni u daljnju razradu sanacije te su poslužili Fondu za opsežno istraživanje tržišta.
U tu svrhu kontaktirani su međunarodni operateri i tvrtke specijalizirane za zbrinjavanje opasnog otpada i termičku obradu. Na temelju svih prikupljenih podataka definirat će se tehnički i provedbeni način sanacije te pripremiti postupak nabave za uklanjanje zakopanog otpada.
U pripremi je i plan sanacije za zbrinjavanje otpada koji se nalazi unutar objekata bivšeg PPK Velebit, a čija se količina procjenjuje na oko 6.000 tona.
Zbrinjavanje otpada u Samoboru, Poznanovcu, Pazinu
U Fondu ističu da je uz Gospić, u završnoj fazi i donošenje odluka za uklanjanje i zbrinjavanje nezakonito odloženog otpada u Samoboru za koji je Fondu na postupak nabave pristiglo šest ponuda, dok im je za sanaciju odlagališta nezakonito odloženog otpada u Poznanovcu pristigla jedna ponuda.
U Fondu kažu i da su izradili plan sanacije prostora bivše Istraplastike u Pazinu, gdje se već godinama nalazi velika količina nezakonito odloženog otpada. Taj bi dokument, kako najavljuju, trebao biti temelj za pripremu uklanjanja nezakonito odloženog otpada i njegova konačnog zbrinjavanja.
Za sve ove lokacije Vlada RH je osigurala potrebna financijska sredstva, a Fond zajedno s Ministarstvom zaštite okoliša i zelene tranzicije priprema i provodi aktivnosti na više lokacija kako bi sanacije nezakonito odloženog otpada što prije započele i stručno se provele do kraja, poručuju iz Fonda.
najnovije
najčitanije
Hrvatska
ZBRINJAVANJE OTPADA
Fond za sanacije divljih odlagališta osigurao dodatna tri milijuna eura
Scena
LICE CUBISMA
HRVOJE RUPČIĆ Kad nestane žara na pozornici, prestat ćemo svirati
Hrvatska
RUSVAJ NA AUTOPUTU
Objavljeni detalji nesreće na A1, policija upozorava na nevjerojatnu stvar koja se dogodila s “hitnim koridorom”
Hrvatska
premijer
Plenković: Pitanje nestalih jedan od glavnih prioriteta Vlade
Hrvatska
vukovar
Policija: Na koncertu Marka Perkovića Thompsona nije bilo ozbiljnijih kršenja zakona
Crna Kronika
Prometna nesreća
Poginuo vlasnik kultnog zadarskog D8 Rock Cafea
Crna Kronika
Strašna tragedija
Zlatka Plazonjića ubio pijani vozač?
Zadar & Županija
Svećenički put
Tko je don Josip Radić, svećenik kojem je zabranjeno javno sudjelovanje u bogoslužju?
Crna Kronika
što se dogodilo?
NOĆNI KAOS U ZADRU! Tučnjava i pucnjevi, policija privela dvije osobe
Zadar
ZANIMLJIVA TEMA