Petak, 24. svibnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

15 C°

pilot-projekt

Evo kad kreću sistematski pregledi i o čemu ovisi hoćete li biti prvi pozvani

Autor: Barbara Ćalušić

07.01.2023. 11:11
Evo kad kreću sistematski pregledi i o čemu ovisi hoćete li biti prvi pozvani

Foto: Arhiva NL



Pilot-projekt preventivnih zdravstvenih pregleda trebao bi zaživjeti do kraja prvog kvartala ove godine, a sistematski pregledi stanovništva obavljat će se u bolnicama i domovima zdravlja. Građani bi za sistematske preglede trebali dobiti plaćene slobodne dane.


Svi će se pregledi obavljati najduže u dva dana, a odaziv na preventivni zdravstveni pregled vodit će se kao slobodan i plaćen dan, ističe se u Ministarstvu zdravstva. Prioritet u pozivanju imat će osobe koje u zadnje dvije godine nisu posjetile svog izabranog liječnika.


Prikupljanje podataka


Liječnici obiteljske medicine imaju brojna pitanja oko novog pilot-projekta resornog ministarstva.




– Primjerice koje su bitne dobne skupine? Naime, dosad imamo tzv. nacionalne preventivne programe koji ne funkcioniraju i samo su nemušti pokušaji pokazivanja da se nešto radi. Zatim, kolika je populacija koja se u zadnje dvije godine nije javila svojem izabranom doktoru?


O tome je već objavio podatke Hrvatski zavod za javno zdravstvo, ali takve podatke očito nitko iz same zdravstvene administracije niti ne pogleda.


Uzmimo za primjer samo Primorsko-goransku županiju i samo jednu godinu, od 253.373 osobe u skrbi, izabranom doktoru se nije javilo tijekom 2020. samo 38.755 pacijenata, što predstavlja samo 15 posto ukupnog stanovništva u skrbi, pri čemu se 214.618 stanovnika županije koje je koristilo skrb izabranog doktora, istome javilo čak 3.026.230 puta, kaže dr. Leonardo Bressan, predsjednik županijske podružnice Koordinacije hrvatske obiteljske medicine.


Podsjeća i da unazad desetak godina svaki izabrani doktor, pri svakom posjetu pacijenta, provjerava i nadopunjava precizne podatke u tzv. »panelima« kroničnih stanja koje je uveo tadašnji ministar Siniša Varga, a koji su neprocjenjivi izbor kako medicinskih tako i statističkih podataka za precizno planiranje zdravstvene zaštite u Hrvatskoj.


(Ne)popularni CEZIH


– Svi se ti podaci redovito, svakodnevno, upisuju u Centralni Zdravstveni Informacijski Sustav Hrvatske, popularno zvani CEZIH.


Radi se o milijardama iskoristivih strukturiranih podataka o bolestima i stanjima poput dijabetesa, kronične opstruktivne bolesti pluća, hipertenzije, antikoagulantne terapije, debljini i pretilosti, o izvršenim preventivnim pregledima, o konkretnom kardiovaskularnom riziku, o rastu i uhranjenosti, o dermatitisima u djece, o racionalnoj farmakoterapiji, o preventivnom zdravom starenju, prevenciji raka kože i slično, ističe Bressan.


On smatra da treba znati da na temelju svih tih prikupljenih podataka, ne samo da izabrani liječnik može pravovremeno intervenirati već i Hrvatski zavod za javno zdravstvo može pripremati kvalitetne podloge za plan i program mjera zdravstvene zaštite i za smjer koji mora usvojiti centralna država.


– Ali tu dolazimo do temeljnog problema: HZJZ, kao krovni zavod, uopće nije spojen, niti nakon 11 godina, na centralni zdravstveni sustav i ne koristi sve već ranije prikupljene podatke, a radi se o cijelom desetljeću rada pružatelja neposredne zdravstvene zaštite, za potrebe upravo tog Zavoda.


Svima su puna usta raznih fraza poput one da treba osnažiti i spasiti primarnu zdravstvenu zaštitu i onda vidimo da se to namjerava učiniti tako da ih se dodatno radno optereti jer ih nema dovoljno, obećava se da se neće povećati dosad nepodnošljiva administracija umjesto da se iste administrativne potrebe vrati u zdravstvenu administraciju koju predstavlja HZZO, upozorava Bressan.


Istrijani najviše izbjegavaju odlazak liječniku


Prikupljeni podaci pokazuju da do 70. godine više žene posjećuju liječnika od muškaraca (u omjeru 65:35), no nakon 75. liječniku više odlaze muškarci nego žene (u omjeru 60:40).


Podaci po županijama pokazuju da najveći broj osoba, od 45. do 64. godine, ne posjećuje liječnika u Istarskoj županiji (13,4 posto), a najmanje je takvih u Krapinsko-zagorskoj županiji (5,4 posto).


Što se tiče starijih od 65 godina koji ne idu kod liječnika, najviše ih je u Ličko-senjskoj županiji (7,2 posto), a najmanje u Krapinsko-zagorskoj županiji (1,8 posto).


Zasad nije poznato koja će županija biti odabrana za pilot-projekt. Radna skupina u Ministarstvu analizira i učestalost kroničnih bolesti na određenom području te će na osnovi niza parametara biti odlučeno gdje će početi pilot-projekt, a nije isključeno ni to da bude odabrano više županija.