“Ovo je očito jedan politički napor za vidljivost DP-a na temi Bosne i Hercegovine i prava Hrvata. Razgovarat ćemo na koaliciji pa ćemo vidjeti koji je smisao te inicijative. Da bi se nešto promijenilo u Bosni i Hercegovini, nisu dovoljni samo Hrvati i Hrvatska, potrebno je i da drugi na to pristanu. U tome je cijela igra”, izjavio je premijer novinarima nakon sjednice Otočnog vijeća na otoku Braču.


DP je ranije u ponedjeljak zatražio da se deklaracijom hitno pokrene inicijativa za uspostavu hrvatske izborne jedinice u Federaciji BiH i da se unutar vladajuće koalicije hitno postigne dogovor o konkretnim koracima koje Hrvatska treba poduzeti.




Takvo rješenje, smatraju u DP-u “čuva opstanak Federacije BiH i štiti prava Hrvata, omogućujući izbor legitimnih hrvatskih predstavnika u Predsjedništvu BiH”.


Ako njihov prijedlog ne bude prihvaćen ili se ne pronađu neka druga rješenja, Domovinski pokret navodi da hrvatska strana u tom slučaju “ima svako pravo na vraćanje statusa ‘pro ante’ – prije (Daytonskog) sporazuma – a to bi značilo povratak Hrvatske Republike Herceg-Bosne kao sastavnice Sjedinjenih Država BiH”.


Plenković poručuje da razumije potrebu DP-a za političkim profiliranjem, ali da ima ”ozbiljne rezerve na njihov stil”.


Vlada je svjesna nepravde s kojim su Hrvati u BiH suočeni, dodao je premijer, a ogleda se u tome da formalno hrvatski član Predsjedništva nije izabran glasovima Hrvata već glasovima Bošnjaka.


“Međutim, dok nema konsenzusa o promjeni izbornog zakona, ovakva se praksa, zbog odnosa majorizacije u smislu broja birača koji su Bošnjaci i broja birača koji su Hrvati na teritoriju Federacije BiH, nažalost događa”, kazao je Plenković.


Željko Komšić, dosadašnji formalno hrvatski član Predsjedništva, za tu se poziciju više ne može kandidirati, rekao je predsjednik Vlade. HDZ će na izborima u listopadu za članicu Predsjedništva podržati Darijanu Filipović, a Plenković vjeruje da “legitimni predstavnici hrvatskog naroda ovog puta imaju više šansi”.