DARKO TIPURIĆ: 'Bojkoti maloprodajnih lanaca reakcija su nezadovoljnih potrošača...'

– Rast cijena u Hrvatskoj se nastavlja. Uz turističke usluge, najviše je poskupjela hrana što posebno pogađa građane s nižim dohocima. Njih je sve više jer minimalac raste i »lovi« dohotke koji stagniraju, kakvih je puno, osobito u privatnom sektoru. Kao reakcija na rast cijena u tijeku su bojkoti cijena i trgovina, koji se nastavljaju, ali njihov zamah ipak usporava, piše Pogled.hr.

Prof. dr. sc. Darka Tipurića, predsjednika Hrvatskoj društva ekonomista, profesora na zagrebačkom Ekonomskom fakultetu, pitamo hoće li se bojkotima išta postići, odnosno može li se njima utjecati na pad cijena i usporavanje inflacije.

Ograničena učinkovitost

– Bojkoti maloprodajnih lanaca reakcija su nezadovoljnih potrošača na visoke cijene i percipiranu nepravdu u trgovačkoj politici. Njihova učinkovitost u suzbijanju inflacije i značajnijem utjecaju na pad cijena ostaje jako ograničena. Razlog tome leži u činjenici da bojkot ne adresira temeljne uzroke inflacije, kao što su povećani troškovi uvoza, poremećaji u globalnim lancima opskrbe, rast cijena energenata, neefikasnost državnih politika i niska produktivnost gospodarstva. Ipak, neki analitičari smatraju da bojkot može imati kratkoročni učinak ako se provede dovoljno masovno i sustavno, čime bi se mogla smanjiti potražnja i stvoriti pritisak na trgovce da korigiraju cijene.

No, u praksi je teško postići dovoljno koordiniran i dugotrajan bojkot koji bi imao mjerljiv ekonomski utjecaj. Mnogi potrošači, zbog ograničenih opcija, potrebe za određenim proizvodima ili nedostatka alternativnih trgovina, ipak nastavljaju kupovati u velikim maloprodajnim lancima. Za dugoročnu stabilizaciju cijena i smanjenje inflacije potrebne su sustavne mjere koje nadilaze potrošačke inicijative poput bojkota. Učinkovitiji pristup moglo bi biti promicanje informiranog potrošačkog izbora, podrška lokalnim proizvođačima i trgovinama koji se naslanjaju na domaću proizvodnju te osnaživanje regulatornih mjera i jačanje društvene odgovornosti svih aktera. Transparentnost u formiranju cijena, bolja zaštita potrošača i poticanje zdrave tržišne konkurencije bolja su rješenja od bojkota.

Strukturni problemi

Puno se govori o uzrocima inflacije, zašto je kod nas najveća u Europi, pa se kao krivci spominju od trgovaca, preko dobavljača, do preskupe države. Zašto nam se događa ovo što sad imamo i koliko je ulje na vatru dodalo još i uvođenje eura?

– Inflacija u Hrvatskoj rezultat je složene kombinacije globalnih i domaćih činitelja. Kao mala i uvozno ovisna ekonomija, Hrvatska je posebno osjetljiva na vanjske šokove, poput rasta cijena energenata, sirovina i hrane na svjetskim tržištima. Globalna inflacija, potaknuta geopolitičkim krizama, poremećajima u lancima opskrbe i energetskom nesigurnošću, brzo se prelijeva na domaće gospodarstvo, povećavajući troškove proizvodnje, transporta i osnovnih životnih potrepština. Rat u Ukrajini dodatno je destabilizirao tržišta, uzrokujući lančane reakcije koje se osjećaju kroz više cijene goriva, struje i prehrambenih proizvoda. Uvođenje eura imalo je dvostruki učinak na inflaciju – dok dugoročno doprinosi stabilnosti i olakšava poslovanje, kratkoročno je izazvalo psihološki efekt poskupljenja, pri čemu su pojedini trgovci i pružatelji usluga priliku iskoristili za neopravdano zaokruživanje cijena naviše. No, to je iza nas.

Puno važnije, Hrvatska se suočava s nizom strukturnih problema koji pojačavaju inflatorne pritiske. Neefikasnost javnog sektora, visoki porezni teret, nedostatak radne snage te rast plaća u državnim institucijama pridonose rastu troškova poslovanja. Turizam, koji značajno utječe na domaće gospodarstvo, dodatno potiče inflaciju kroz sezonske skokove potražnje, koji omogućuju rast cijena smještaja, ugostiteljskih usluga i prijevoza. Iako se dio inflatornih pritisaka može smatrati prolaznim, trajni problem ostaje potreba za jačanjem konkurencije, povećanjem produktivnosti, smanjenjem državnog aparata i administrativnih prepreka te poticanjem domaće proizvodnje.

Cijeli razgovor s profesorom Tipurićem pročitajte na Pogled.hr.