Na londonskom se tržištu barelom nakon podneva trgovalo po 2,57 dolara višoj cijeni nego na jučerašnjem zatvaranju trgovine, od 83,97 dolara. Na američkom tržištu bio je skuplji za 4,26 dolara i stajao je 78,92 dolara.


Pozornost trgovaca bila je u četvrtak fokusirana na obustavu tranzita nafte i plina kroz Hormuški tjesnac.




Izrael i SAD napali su u subotu Iran, a Teheran je uzvratio ispaljivanjem projektila na američke vojne baze u zemljama uz Perzijskom zaljevu.


Iranska mornarica objavila je u srijedu da preuzima kontrolu nad Hormuškim tjesnacem i tankeri i kontejnerski brodovi izbjegavaju taj plovni put jer je skupina osiguravatelja otkazala pokriće za ratni rizik.


Irak je u takvim uvjetima obustavio proizvodnju u naftnom polju Rumaila, drugom po veličini u svijetu. Brodovi ne dolaze po naftu zbog iranske blokade Hormuškog tjesnaca pa su spremnici puni, rekli su dužnosnici u utorak. Rumaila proizvodi po nekim procjenama oko 1,4 milijuna barela nafte dnevno.


Ako se poremećaji u prometu protegnu na dulje vremensko razdoblje, proizvodnja u regiji mogla bi se još više smanjiti, napominju analitičari ING-a Ewa Manthey i Warren Pattersson.


Američki predsjednik Donald Trump poručio je da je SAD spreman ponuditi osiguranje za brodove u regiji, naznačivši i da bi tankere, po potrebi, mogli pratiti vojni brodovi.


Poslovni čelnici londonskog tržišta osiguranja i reosiguranja Lloyd’s rekli su da su u kontaktu s američkom razvojnom bankom kako bi se izradio plan pružanja osiguranja od političkog rizika i jamstava za pomorsku trgovinu u Perzijskom zaljevu.


Ulagači pak pokušavaju procijeniti mogu li isporuke alternativnim pravcima nadoknaditi blokirani tranzit.


Saudijska Arabija i Ujedinjeni Arapski Emirati mogu preusmjeriti pet milijuna barela dnevno cjevovodom, ali Hormuškim tjesnacem prolazi 20 milijuna barela dnevno.


Drugi dobavljači, poput onih u SAD-u koji naftu vade iz škriljaca, ne mogu isporučiti dovoljno barela, a i treba im vjerojatno šest mjeseci do godinu dana da ih plasiraju na tržište, upozoravaju Manthey i Pattersson.


Dugotrajni zastoj u opskrbi s Bliskog istoka vjerojatno će zahtijevati koordinirane mjere vlada i otpuštanje nafte iz strateških rezervi kako bi se premostilo razdoblje do završetka poremećaja, procjenjuju analitičari ING-a.


Odvojeni izračuni Organizacije zemalja-izvoznica nafte (OPEC) pokazuju da je barel košarice nafte njezinih članica u srijedu bio skuplji za 1,87 dolara i stajao je 82,87 dolara.