Vijeće za unutarnje poslove također podržalo novi akcijski plan EU-a za borbu protiv trgovine drogom i konkretne mjere za provedbu ključnih prioriteta usmjerenih na smanjenje uporabe droga i štete povezane s drogama.


“Hrvatska ima ozbiljne rezultate na ovom području. Nedavno smo predstavili kroz izvješće o radu policije da je prošle godine Hrvatska imala dosad najveći broj pojedinačnih zapljena droge, negdje skoro 12.000”, rekao je ministar Božinović.




Istaknuo je da još važnije to što je razbijeno preko 120 skupina organiziranog kriminala koje se bave krijumčarenjem droga.


“Upravo borba protiv onih koji zarađuju na drogama bila je u središtu današnje rasprave”, rekao je ministar.


Sve više mladih konzumira droge, što postaje veliki problem i za Europu i za Hrvatsku. “Za njih se moramo brinuti kroz zdravstveni sustav, kroz mogućnosti njihove resocijalizacije i razne vidove edukacije. S jedne strane moramo se brinuti za mlade, za one koji donesu pogrešnu odluku u životu, ali fokus Vijeća za unutarnje poslove i europskih sigurnosnih službi je na razbijanju krijumčarskih lanaca”, kaže Božinović.


O problemu u područja droga razgovarat će se i na predstojećem samitu čelnika država članica 18. i 19. lipnja u Bruxellesu, što će biti prvi put da je ta tema na dnevnom redu Europskog vijeća.


Tijekom prošle godine na razini Europske unije zaplijenjeno 419 tona kokaina, droga postaje sve dostupnija tako da i nekad skupe droge danas si mogu priuštiti mladi ljudi.


Najveći broj pošiljaka stiže iz Južne Amerike, a u posljednje vrijeme sve više iz zapadne Afrike.


Božinović kaže da će se tim problemom, koji ima sigurnosnu, zdravstvenu i socijalnu dimenziju, Europa intenzivno baviti, jer između ostaloga, novac koji se zarađuje na tome ubacuje se u legalne tokove što onda povećava koruptivno djelovanje u europskim društvima.


Ministri su također razgovarali i o stanju u šengenskom prostoru. Božinović kaže da je ove godine bilo 31 posto manje ilegalnih ulazaka u Hrvatsku u odnosu na isto razdoblje prošle godine,  zahvaljujući jačanju vanjske granice.


“Mislim da smo na razini EU-a spremni za početak primjene pakta o migracijama i azilu od 12. lipnja. Bitno je da sve države članice jednako postupaju, skeniranjem dokumenata, korištenjem europske baze biometrijskih podataka Eurodac, razmjenom podataka tako da na tom planu Europa radi pozitivan iskorak”, kaže ministar unutarnjih poslova.


Pozitivnim je ocijenio nedavni dogovor između Vijeća i Europskog parlamenta o uredbi o vraćanju nezakonitih migranata “jer bez učinkovitog vraćanja onih koji nemaju pravo na međurodnu zaštitu taj pakt ne može polučiti rezultate”.


Čim ta uredba stupi na snagu dio odredbi počet će se odmah primjenjivati, uključujući i ono što Hrvatska godinama zagovara, a to je da Frontex, europska agencija za graničnu i obalnu stražu, dobije jasniju, vidljiviju i precizniju ulogu u vraćanju migranata, kaže Božinović.


Dodao je i da će pakt pomoći u uklanjanju privremenih graničnih kontrola unutar šengena. Devet zemalja članica šengena već godinama ima kontrole na svojim granicama.


Tim državama Komisija je preporučila da granične kontrole ukinu i zamijene alternativnim mjerama poput nesustavnih policijskih kontrola izvan graničnog područja, korištenje tehnologije za mobilnu biometrijsku identifikaciju i praćenje vozila.


“Mi smo uvijek govorili da je zapravo rješenje na vanjskim granicama, a da bismo na vanjskim granicama bili uspješniji, moramo imati alate uključujući zakonodavstvo koje nam omogućava da vraćamo sve one koji nemaju pravo ostanka u EU. Hrvatska je od prvog dana zagovarala da se ukinu te unutarnje kontrole, tako da mislim da će to također u sljedećoj fazi doći”, rekao je Božinović.


“Sama činjenica da je Komisija pisala, rekao bih, rječnikom koji smo mi koristili, a to je da se na autocestama zapravo ne brani Europa od nezakonitih migranata, sve više dolazi u fokus i mislim da smo i tu svojim aktivnim pristupom kroz cijelo ovo razdoblje sve ove godine pridonijeli jačem i boljem razumijevanju onoga što su stvarni izazovi”, dodao je.


Ministri su započeli raspravu i o  o mogućnosti promjene postojeće privremene zaštite za ukrajinske izbjeglice kako bi se iz nje isključilo muškarce koji su prema svojoj dobi sposobni za vojnu službu te o mogućnosti pooštravanja izdavanja turističkih viza ruskim građanima. Zasad se ne očekuju rezultati po tim pitanjima i rasprava će se o tome nastaviti.