Bivši ministri obrane o povratku vojnog roka: ‘Na ratištu prvi ginu neobučeni, a u tri mjeseca se ne može svladati ništa’

Za mišljenje o ideji za uvođenje obveznog vojnog roka upitali smo dvoje nekadašnjih ministara obrane.

Riječ je o Andriji Hebrangu (HDZ) koji je na funkciju došao krajem devedesetih i Željki Antunović (SDP) koja ju je obnašala početkom dvijetisućitih. Zajedničko im je to što su na funkciju došli u vrijeme nakon završetka Domovinskog rata kada se smanjivao broj pripadnika Oružanih snaga i kada se u nekim dijelovima političkog vrha počela pojavljivati ideja o suspenziji obveznog vojnog roka. On je na kraju bio suspendiran nakon što oni više nisu vodili resor, 2008. godine, kada je na čelu Vlade bio Ivo Sanader.

Antunović smatra da postoji dvojaki razlog da je ideja baš sada došla na dnevni red.

– Tajming u kojem je to izašlo van ukazuje na predizborne razloge. Ali postoje i oni objektivni. Ali ono što me žalosti je da o tome na objektivan i pravi način nitko ne razmišlja, rekla je Antunović.

Postalo besmisleno

S druge strane, Hebrang smatra da se obvezni vojni rok predlaže jer je vlast shvatila da se sigurnosna situacija usložnjava.

– Nikad nije prekrasno doći pameti. Vojni rok je ukinut naprasno jer je politika odgajala javnost da je Hrvatska vojska nešto nepotrebno. Međutim, nedavna zbivanja su uvjerila i one koji su bili najsigurniji da je vrijeme ratova prošlo, da njihovo vrijeme tek dolazi. Hrvatska je u posebno teškoj situaciji jer su kao moguće žarište ovaj dio Europe, dakle Balkan, naveli i svi vodeći i europski i američki stručnjaci za geopolitiku. Nažalost, tako misli i sam Vladimir Putin, rekao je Hebrang.

Antunović pak smatra da je »vojni rok suspendiran zbog toga što je to postalo besmisleno«.

– Samo oko tridesetak posto pozvanih se odazivalo na služenje vojnog roka. Svi ostali su pozivali na priziv savjesti. Osobno smatram da je to bila zloupotreba tog instituta. Ali takva su bila vremena. Bilo je to poslije rata. Nije izgledalo da bi se mogli naći u nekom ugrožavajućem kontekstu. Okolnosti su se sada drastično promijenile. Postoji puno kriznih mjesta. U međuvremenu smo postali članica NATO-a, što je podiglo razinu sigurnosti i obrambenih sposobnosti, rekla je Antunović.

Ona smatra da je uvođenje obveznog vojnog roka »ovako kako se danas priča o njemu, teško provedivo«.

– I to iz više razloga. Jedan je što treba dosta vremena i sredstava da se naprave neke pripreme da bi se moglo ponovo uvesti ovakav ili onakav vojni rok. Pretpostavljam da se radi o obveznom jer dobrovoljni već imamo. Drugi razlog je što javnost nije ni spremna, niti je pripremljena odazivati se. Načelno vojska ima podršku i često ćete čuti da ljudi komentiraju da bi bilo dobro za mlade ljude da imaju tu obvezu. Međutim, kad slušate mlade, onda ćete jako rijetko naći nekoga tko govori da će se bez problema javiti u vojsku, rekla je Antunović.

Zapustili pričuvu

Hebrang smatra da su »oni koji imaju priziv savjesti nasjeli na lijevo liberalne politike«.

– Oni izmišljaju priziv savjesti, a zapravo rade protiv sebe. Jer ako uđu u bilo koji rat, a on je sada već jako vjerojatan, bez uvježbanih vojnih vještina, onda su prvi koji će poginuti. Mi koji smo bili u Domovinskom ratu vidjeli smo kako prolaze oni neuvježbani. Oni su nažalost bili prve i najteže žrtve, rekao je Hebrang. Dodao je da se priziv savjesti može riješiti na način da i oni koji imaju priziv savjesti moraju ići na služenje vojnog roka, ali ako će inzistirati na svom svjetonazoru da ne žele uzimati oružje, »mogu dobiti bezbroj drugih zadataka koji se u ratu moraju izvršavati«.

– Za Hrvatsku je doista zadnji trenutak da počne organizirati svoju obranu. Imali smo najjaču vojsku u ovom dijelu svijeta. I najjaču pričuvu koju smo potpuno zapustili. Umjesto da smo je obnavljali i držali u kondiciji. I sad je zadnji trenutak da se uvede jedan kratki tromjesečni vojni rok. Jer u tri mjeseca se može naučiti ono što je osnovno za obranu zemlje, rekao je Hebrang.

Antunović nije željela komentirati koliko bi obvezni vojni rok trebao trajati ako bi ga se uvodilo.

– Mada neki visoki vojni časnici s kojima sam razgovarala smatraju da se u dva ili tri mjeseca ne može svladati ništa. Uvijek sam bila veliki zagovornik profesionalne vojske. Sada sam još veći. I to zato jer vojska sve više treba visoko kvalificirane i tehnološki jako dobro potkovane stručnjake koje se ne dobiva uvođenjem obveznog vojnog roka. Treba puno raditi na popularizaciji vojnog poziva, posebno kod ovakvih profila stručnjaka, rekla je Antunović. Dodala je da je njoj nejasno koji su ciljevi i koji bi trebao biti rezultat uvođenja obveznog vojnog roka.

– Ne znam što se želi time postići. To je potpuno nejasno. Mi danas imamo profesionalnu vojsku. I ako treba povećati broj ljudi zainteresiranih za profesionalnu vojsku, onda to nije dobro činiti uvođenjem obveznog vojnog roka, nego nekim drugim instrumentima, rekla je Antunović.