Najvažnija novost predstojećih izbora je uvođenje novih tehnologija provjere identiteta birača temeljem biometrijskih podataka, odnosno otiska prsta, te strojno brojanje glasačkih listića.


Novi će strojevi biti postavljeni na svih 5200 biračkih mjesta, a osigurani su i zamjenski u slučaju kvara. Time bi se trebale izbjeći prijevare poput krađe identiteta ili višestrukog glasanja, a skeniranje će uz dvostruki sustav provjere omogućiti brzu obradu točnih rezultata glasanja.




Građani BiH na birališta će izaći u ozračju opterećenom pojačanim međunacionalnim napetostima i stalnim političkim sukobima koji su još od sredine 2024. godine doveli do potpune blokade procesa europskih integracija i gubitka stotina milijuna eura potpore što ju je Bruxelles namijenio za potporu provedbi reformi.


Unatoč obećanjima i najavama stranaka koje su formirale vlast nakon izbora 2022. godine, izborna reforma i dalje nije provedena.


Zato će se i ove godine za pozicije tri člana Predsjedništva BiH kandidati natjecati po pravilima koja diskriminiraju pripadnike nacionalnih manjina, ali i konstitutivnih naroda ukoliko žive u entitetu u kojemu su manjina, a ostala je otvorena i mogućnost da brojniji Bošnjaci bitno utječu na izbora člana državnog vrha iz reda Hrvata.


Što se sve bira?


Uz članove Predsjedništva BiH na razdoblje od četiri godine izravno će se birati 42 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta BiH, 98 zastupnika u Zastupničkom domu parlamenta Federacije i 83 zastupnika u Narodnoj skupštini Republike Srpske.


Glasači s prebivalištem u tom entitetu izravno će birati predsjednika i dva potpredsjednika RS dok će oni iz Federacije odlučivati o novom sazivu skupština deset županija.


Naknadno će se iz sastava županijskih skupština birati zastupnici u Domu naroda parlamenta Federacije BiH dok će se iz entitetskih parlamenata delegirati 15 zastupnika u Dom naroda parlamenta BiH. Neizravno, odnosno glasanjem u parlamentu Federacije BiH birat će se i predsjednik te dva potpredsjednika Federacije.


Za pozicije u vlasti natječe se 76 političkih stranaka i četiri nezavisna kandidata. Čak 16 stranaka ima u nazivu hrvatski prefiks ili se natječe za naklonost hrvatskog biračkog tijela.


Utrka za Predsjedništvo


Dio njih stao je uz Darijanu Filipović, koju je kao kandidatkinju za članicu Predsjedništva BiH iz reda Hrvata istaknuo HDZ BiH, dok je drugi dio uz Zdenka Lučića, neovisnog kandidata iza kojeg stoji blok okupljen oko HDZ-a 1990.


Protukandidat im je Slaven Kovačević iz Demokratske fronte (DF) Željka Komšića koji na pobjedu računa uz potporu bošnjačkih birača.


U utrci za parlamente HDZ BiH želi očuvati dosadašnju poziciju najveće stranke s hrvatskim predznakom a oporba predvođena HDZ-om 1990. postati relevantom alternativom.


Predizborne ankte ukazuju da Željka Cvijanović, sadašnja članica Predsjedništva BiH iz redova Srba, ima uvjerljivu prednost u utrci za još jedan mandat jer je oporba radzvojena na dva protukandidata.


Među Bošnjacima najveća bitka će se voditi između sadašnjeg predsjedatelja državnog vrha Denisa Bećirovića i čelnika Stranke demokratske akcije (SDA) Bakira Izetbegovića, pri čemu ankete daju znatnu prednost Bećiroviću.


Parlamenti


U utrci za parlamente HDZ BiH želi očuvati dosadašnju poziciju najveće stranke s hrvatskim predznakom, a oporba predvođena HDZ-om 1990. postati relevantom alternativom.


Milorad Dodik, koji zbog sudske zabrane nema pravo kandidiranja, u RS-u nastoji očuvati vlast svog Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD) dok oporba vjeruje da njezin kandidat Branko Blanuša može preuzeti poziciju predsjednika entiteta.


Među strankama koje okupljaju pretežito bošnjačko biračko tijelo ključna se bitka vodi između SDA i SDP-a BiH koji je bio okosnicom “trojke”, dosadašnje stranačke koalicije koja je bila sastavni dio izvršne vlasti u državi i Federaciji.


Rokovi


Središnje izborno povjerenstvo (SIP) bi u razdoblju od 30 dana trebalo potvrditi rezultate, nakon čega počinju teći rokovi za uspostavu vlasti.


Uspostava novog Predsjedništva BiH, sukladno izbornom zakonu trebala bi uslijediti u roku od 15 dana, a taj je rok postavljen i za konstituiranje parlamenta RS dok je u slučaju Federacije BiH rok 20 dana.


Zastupnički i Dom naroda parlamenta BiH trebali bi biti konstituirani mjesec dana od dana potvrđivanja izbora, a nakon toga počinje teći petnaestodnevni rok u kojemu Predsjedništvo BiH treba imenovati predsjedatelja Vijeća ministara no on nikada do sada nije ispoštovan.


Kada Zastupnički dom potvrdi imenovanje predsjedatelja Vijeća ministara nastupa rok od 35 dana za imenovanje ministara.


U najboljem slučaju BiH bi novu izvršnu vlast tako mogla dobiti tek polovicom prosinca no to će ovisiti o međustranačkim pregovorima i koalicijama koje će trebati sastaviti.


Nakon izbora provedenih 2010. na formiranje novog Vijeća ministara čekalo se gotovo godinu i pol.


Nakon ovih izbora probem bi mogao nastati bude li u Predsjedništvo BiH protivno volji hrvatskih glasača izabran Slaven Kovačević.


“To bi bio zastoj funkcioniranja Bosne i Hercegovine u svakom smislu riječi. Bojim se da se vlada nikada ne bi uspostavila”, upozorio je čelnik HDZ BiH Dragan Čović.