Foto: Davor Puklavec/PIXSELL
U Hrvatskoj je u rujnu potrošnja u maloprodaji porasla šesti mjesec zaredom na godišnjoj razini, i to po najvećoj stopi od travnja prošle godine. Već ranije, pri obrazlaganju rebalansa proračuna i projekcijama za iduće godine, ministar financija Marko Primorac izjavljivao je kako to jest dokaz stabilnog rasta gospodarstva u trećem tromjesečju, ali i kako bi izvoz ipak trebao igrati značajniju ulogu u odnosu na osobnu potrošnju, koja je postala glavni generator rasta BDP-a i stope gospodarskog rasta od 2,8 posto u ovoj godini.
Jaka konkurencija
Naime, uvođenjem mjera Vlade, kojima se štite kućni budžeti građana, oni su se okrenuli snažnijoj potrošnji koja je tradicionalno vidljiva posebno baš u trećem tromjesečju kad se zbrajaju i rezultati turističke sezone u kojoj je i domaći gost izuzetno bitan. No, ministar Primorac upozorava u svojim istupima kako bi bilo poželjno da neto izvoz ima značajniju ulogu u rastu domaćeg BDP-a.
– Rast našeg BDP-a dominantno je potaknut domaćom potražnjom i potrošnjom, pa onda i investicijama, a ono što bi nas svakako veselilo je da značajniju ulogu u rastu BDP-a ima i neto izvoz, odnosno povećanje izvoza, izjavio je Primorac prije nekoliko dana na susretu kluba izvoznika. U tom kontekstu je apostrofirao i značajne napore hrvatskih tvrtki na vrlo konkurentnom međunarodnom tržištu, istaknuvši da Vlada te napore podupire i nastavit će to činiti, između ostalog i mjerama koje im osiguravaju stabilne i predvidljive cijene energenata.
Kad je o podacima o potrošnji riječ, Državni zavod za statistiku objavio je jučer detaljno izvješće o prometu u trgovini na malo, a prema kalendarski prilagođenim podacima, potrošnja je u rujnu porasla 2,1 posto u odnosu na prethodni mjesec, dok je u odnosu na rujan prošle godine porasla 5,5 posto.
Lijepe brojke
Tako je potrošnja u maloprodaji na godišnjoj razini porasla šesti mjesec zaredom, i to po najvećoj stopi od travnja prošle godine, kada je rast iznosio 5,6 posto.
Pritom je promet od trgovine na malo hranom, pićem i duhanskim proizvodima porastao za 4,4 posto, dok je promet od trgovine neprehrambenim proizvodima, osim trgovine motornim gorivima i mazivima, ojačao 2,5 posto. Ukupno, u prvih devet mjeseci ove godine promet od trgovine na malo realno je porastao za 2,5 posto u odnosu na isto razdoblje prošle godine.
Kako je potrošnja najveća sastavnica BDP-a, rast prometa u trgovini na malo u rujnu ukazuje na nastavak stabilnog rasta gospodarstva i u trećem tromjesečju, stoji u ocjeni DZS-a. U drugom tromjesečju ove godine BDP je porastao 2,6 posto na godišnjoj razini, što je bio već 10. kvartal zaredom kako gospodarstvo raste, i to brže nego u prethodnom tromjesečju.
Uoči nove zimske sezone grijanja, pri čemu su globalne okolnosti ove godine još i teže nego prošle, s obzirom na to da rat u Ukrajini još traje, a započeo je i novi izraelsko-palestinski sukob, podaci pokazuju kako Hrvatska zimu dočekuje s cijenama plina i struje koje su među najnižima u Europskoj uniji.
Naime, u prvoj polovini ove godine cijene plina rasle su čak 139 posto u Latviji, 134 posto u Rumunjskoj te 103 posto u Austriji, dok se Hrvatska zajedno sa Estonijom i Italijom našla među državama u kojima su cijene ostale iste, odnosno rasle za tek 0,5 posto.
Smanjen uvoz
S obzirom na to da je Vlada odlučila i dalje limitirati cijene plina, a time i električne energije sve do kraja sezone grijanja 31. ožujka 2024. godine, slični podaci mogu se u odnosu na druge europske države očekivati i ove sezone. No, Eurostat je objavio podatke za kretanja cijena plina i struje u 2023. godini u svim članicama EU-a, a po njima je gledajući u cjelini prethodna zimska sezona ipak bila najskuplja ikad. Naime, kućanstva u EU-u plaćala su u prvoj polovini godine najvišu cijenu plina i struje otkada je Eurostat počeo objavljivati podatke. Ali Hrvatska je bila među zemljama s najnižim cijenama, znatno ispod europskog prosjeka.
Prosječna cijena struje za kućanstva u EU-u porasla je u prvoj polovini godine za 14,2 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje, dosegnuvši 28,9 eura za 100 kilovatsati, izračunao je Eurostat. U drugoj polovini 2022. godine bila je porasla za 19,8 posto.
Prosječna cijena plina bila je pak u razdoblju od siječnja do lipnja viša za 37,7 posto nego u istom prošlogodišnjem razdoblju i iznosila je 11,87 eura za 100 kilovatsati. U drugoj polovini prošle godine porasla je nešto više od 45 posto. Jedno i drugo pokazuje da je, dakle, najskuplja bila 2022. godine, i krajem te godine, uz napomenu da poskupljenje u ovoj godini odražava snažan rast cijene prirodnog plina u uvjetima smanjenog uvoza iz Rusije i potrage za drugim dobavljačima.
Vlade su uspostavile mehanizme kako bi ublažile pritisak visokih računa na potrošače, posegnuvši, između ostalog, i za subvencijama, podsjećaju statističari. Pritom se, odražavajući državne mjere potpore, udio poreza i nameta u računima za potrošnju plina i struje ponovo smanjio – u računima za struju spustio se s 23 na 19 posto, a u cijenama plina s 27 na 19 posto. No, u međuvremenu su vlade ipak počele smanjivati potporu, što je također utjecalo na cijene.
Porezne olakšice
Tako je Nizozemska obustavila porezne olakšice i udvostručila namete za struju, pa su računi za struju kućanstava, izraženi u nacionalnoj valuti, bili 10 puta veći nego u istom prošlogodišnjem razdoblju, što je najveći skok u EU-u. Veliko poskupljenje struje, izraženo u nacionalnoj valuti, zabilježile su i Litva za 88 posto, Rumunjska za 77 posto, i Latvija za 74 posto u odnosu na isto prošlogodišnje razdoblje.
Najviše se pak smanjila cijena struje za kućanstva u Španjolskoj, za 41 posto, a slijedi Danska s padom cijena za 16 posto.
U Hrvatskoj su kućanstva u prvoj polovini godine struju u prosjeku plaćala 14,8 eura za 100 kilovatsati, kada se uključe svi nameti, za 9,3 posto više nego u istom prošlogodišnjem razdoblju. U drugoj polovini 2022. bila je poskupjela za 12,6 posto.
Blizu je Hrvatskoj Malta s cijenom za kućanstva u prvoj polovini godine nešto manjom od 13 eura za 100 kilovatsati. Najnižu prosječnu cijenu, izraženu u eurima, plaćala su kućanstva u Bugarskoj i Mađarskoj, od 11,4 eura odnosno 11,6 eura za 100 kilovatsati, no u tim su državama i plaće među najnižima u EU-u, pa je to proporcionalno.
Najvišu cijenu, izraženu u eurima, plaćala su pak nizozemska i belgijska kućanstva, od 47,5 odnosno 43,5 eura za 100 kilovatsati. Blizu su i Rumunjska i Njemačka gdje ih je struja u prosjeku stajala 42, odnosno 41,3 eura.
Kad je u pitanju cijena plina, on je u prvoj polovini godine bio skuplji za kućanstva u 20 zemalja EU-a, najviše je pak poskupio u Latviji i Rumunjskoj, gdje su mu cijene više nego udvostručene. U Austriji i Nizozemskoj bile su dvostruko više, a u Irskoj su porasle za 73 posto.
A Hrvatska je i u skupini zemalja s najnižom prosječnom cijenom plina za kućanstva u prvoj polovini godine, od 4,1 euro za 100 kilovatsati. Niža je bila samo u Mađarskoj, gdje je iznosila 3,4 eura. Najskuplji plin plaćala su pak kućanstva u Nizozemskoj i Švedskoj, gdje je stajao 24,8, odnosno 21,9 eura, pokazuju Eurostatovi podaci.
najnovije
najčitanije
KK Zadar
Juniorska ABA liga
Juniori Zadra ostali kratki i kontra Cedevite Olimpije
Hrvatska
ŠEF SDP-A
Hajdaš Dončić: ‘Bolji sam od Andreja Plenkovića’
Nogomet
kriza na etihadu
Manchester City upisao peti uzastopni poraz
Crna Kronika
traje potraga
U Zagrebu pucali iz jednog u drugi auto pa pobjegli
Zadar
tužna vijest
Preminuo ugledni zadarski otorinolaringolog dr. Zlatko Matulić
Zadar
tužna vijest
Preminuo ugledni zadarski otorinolaringolog dr. Zlatko Matulić
Zadar
đir po poluotoku
[FOTO] Sunčana jesenska subota izmamila Zadrane u šetnju
Zadar
danas prosvjed
Zadranka Jasminka Adžić Sikirić: ‘Brutalni porezni udar pomest će mnoge male iznajmljivače’
Zadar
TREND ILI POTREBA
U Zadarskoj županiji sve više obrta za čišćenje: ‘Sad pred blagdane traži se pranje…’
Scena
PJEVAČICA