Hrvatska ne planira uvođenje vinjeta

Vinjete su dosad u Europi uvedene u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Švicarskoj, i to od godišnjih do čak jednodnevnih vinjeta
Iako se devet europskih država odlučilo na korištenje vinjeta kao sustava naplate cestarine, Hrvatska do daljnega sigurno neće krenuti istim putem. To znači da će i dalje trajati polemike oko toga treba li zadržati postojeći sustav, uvesti vinjete, satelitsku navigaciju ili neki drugi oblik naplate cestarine. Vinjete su dosad u Europi uvedene u Češkoj, Poljskoj, Slovačkoj, Bugarskoj, Rumunjskoj, Austriji, Sloveniji, Mađarskoj i Švicarskoj. Jedino Švicarska nije članica EU-a, pa je stoga jednostavno zaključiti da je osam članica EU-a uvelo vinjete. One su uglavnom organizirane po sličnom principu u kojem se moguće odlučiti za godišnju, šestomjesečnu, mjesečnu, tjednu ili čak jednodnevnu vinjetu.
Prema podacima iz studije koja je pod nazivom “Vinjete u srednjoeuropskim državama” predstavljena prošlog tjedna u Opatiji na 16. Međunarodnom transportnom simpoziju “Prometni sustavi 2009”, najjeftiniju, tzv. tranzitnu dnevnu ili tjednu vinjetu nudi većina zemalja. Studija autora Zdravka Perana, Darija Šege i Martine Ljubić s Veleučilišta u Šibeniku pokazuje da je primjerice u Češkoj najmanje potrebna tjedna vinjeta, Austrija ima vinjetu od 10 dana, Mađarska od 4 dana, dok se jednodnevna vinjeta može kupiti u Bugarskoj i Slovačkoj.
Švedska posebnost
Švicarska je dodatno specifična jer je njihova vinjeta svojevrsni porez, točnije plaća se 25 eura i vrijedi 14 mjeseci. U Švedskoj je moguća kupnja jednodnevne vinjete, pored čega je posebnost u tome što ova država ima sporazum s Belgijom, Nizozemskom, Luksemburgom, Danskom i Njemačkom o tome da eurovinjeta kupljena u jednoj od tih država vrijedi za sve države potpisnice sporazuma.
I inače je cijene u spomenutim državama teško uspoređivati jer postoje dosta velike razlike u kategorizaciji vozila, prema čemu se onda određuje i cijena vinjete. Jednodnevna vinjeta tako u Bugarskoj košta 7 eura, desetodnevna u Austriji 7,70 eura, četverodnevna u Mađarskoj 4,7 eura, a šestomjesečna u Sloveniji 35 eura.
Satelitska opcija
Sve to ne govori puno o mogućnosti ili eventualnim razlozima da Hrvatska uvede vinjete, pa smo o tome postavili pitanje Damiru Amižiću, direktoru Sektora naplate “Autoceste Rijeka-Zagreb”, koji smatra da razloga za promjene nema.
– Smatram da je ovo najpoštenije prema korisnicima, koji sada mogu platiti točno ono što i koriste, odnosno znaju cijenu svakog prijeđenog kilometra za svaku kategoriju vozila. Bitan je razlog i činjenica da imamo u naplati otvoren respektabilan broj radnih mjesta, o čemu također treba voditi računa. Satelitska navigacija je tehnologija o kojoj se može dugoročno razmišljati, ali je i to tek opcija. U Norveškoj se sada provodi jedno testiranje te tehnologije i treba vidjeti kakvi će biti rezultati, pored čega će trebati izračunati i troškove korištenja satelita, koji nisu mali, ističe Amižić, koji dodaje i da se po njegovim saznanjima ne najavljuje uvođenje vinjeta u još nekoj europskoj državi.
Pritom dodaje i da prvi opsežniji rezultati u Sloveniji pokazuju da će dugoročno ipak biti prikupljeno manje sredstava od vinjeta nego po ranijem sustavu naplate, što pokazuje da niti Slovenci na kraju neće imati preveliku korist od ovog sustava.