Hrvatska još uvijek nema Zakon o jeziku

Prof. Josip Lisac je izrazio osobno nezadovoljstvo ukidanjem Vijeća za normu hrvatskog jezika, te istaknuo kako je Hrvatska jedina zemlja među Slavenima, i većinom europskih zemalja koja nema Zakon o jeziku

U Ogranku Matice hrvatske u Zadru dvama predavanjima počelo je obilježavanje Dana hrvatskog jezika u Zadru. Predavači su bili ugledni hrvatski jezikoslovci akademik Stjepan Damjanović i prof. dr. sc.  Josip Lisac, a uz teme predavanja dodirnuli su se i jezične situacije u Republici Hrvatskoj obilježene nedavnim gašenjem Vijeća za normu hrvatskog jezika, izradom novog hrvatskog pravopisa i trzavica između jezikoslovaca te resornog ministra Željka Jovanovića.
Prvo predavanje, „Hrvatska ćirilična baština”, održao je akademik Damjanović. Pod ovim nazivom u studenom prošle godine održan je i znanstveni skup u organizaciji Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti koji je izazvao oštre reakcije srpskih jezikoslovaca na koje se osvrnuo Damjanović.
– Uvjeravam vas, nitko od onih koji su prigovarali nije nazočio skupu i ne zna o čemu se na skupu govorilo te je očito da se bune protiv onoga što zovemo hrvatskom ćirilicom, ali kako drugačije nazvati tekstove bosanskih franjevaca ili ono što su stvarali zadarski ili dubrovački pisari ćirilicom, upitao se Damjanović zaključivši kako očito puno Srba još uvijek misli da su svi štokavci Srbi ili su bili Srbi dok ih Hrvatima nije proglasio Vatikan.
Prof. dr. sc. Josip Lisac u drugom dijelu večeri govorio je o Jezičnoj problematici u Matičinim časopisima Kolo i Hrvatska revija. Lisac je predstavio posljednji broj Kola koji je posvećen današnjem položaju hrvatskoga standardnoga jezika istaknuvši kako svi autori broja, redom ugledni jezikoslovci, ističu brigu za položaj hrvatskog jezika, te izrazivši osobno nezadovoljstvo ukidanjem Vijeća za normu hrvatskog jezika, ali i istaknuvši kako je Hrvatska jedina zemlja među Slavenima, i većinom europskih zemalja koja nema Zakon o jeziku.

Krivnja leži i na jezikoslovcima

Nakon predavanja publika je imala priliku postavljati pitanja, a upravo najveći interes izazvala je trenutna situacija u kojoj se nalazi hrvatski jezik. Akademik Damjanović iznenadio je mnoge svojim iskrenim i kritičnim odgovorima koji se, kako je sam istaknuo, neće svidjeti mnogim ušima. Damjanović je priznao kako su za mnogo toga krivi i sami jezikoslovci koji ni po kojem pitanju nisu mogli postići barem većinski konsenzus te je često izgledalo da se prepiru oko banalnosti kao što je pitanje pisanje neću odvojeno ili zajedno.
– Probematika vezana uz Vijeće složenija je nego što se misli. U Hrvatskoj je svega pedesetak ljudi koji se bave standardim jezikom, a oni na žalost prerijetko istupaju u javnost. Mnogi mlađi znanstvenici među njima, s kojima sam razgovarao, bili su mišljenja da Vijeće nije dobro radilo i da je dobro da ih je ministar ugasio. Stoga, nije potrebno razgovarati o tome da se vrati ovakvo Vijeće kakvo je bilo i koje je ukinuto nego o potrebi da postoji Vijeće za normu hrvatskoga jezika, kao i Zakon o hrvatskom jeziku, rekao je Damjanović istaknuvši da su tek sad jezikoslovci postigli određeni konsenzus oko pitanja ovog Zakona kojeg su se do sada iz različitih razloga i sami bojali.