Subota, 13. travnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

25 C°

Zlatne rezerve

HNB prvo rasprodao tone hrvatskog zlata u bescjenje, sad ga kupuje po paprenoj cijeni

Autor: Biljana Savić

03.02.2023. 10:53
HNB prvo rasprodao tone hrvatskog zlata u bescjenje, sad ga kupuje po paprenoj cijeni


Hrvatska narodna banka kupila je u prosincu prošle godine 562.56 unci zlata, odnosno oko 1,75 metričkih tona u ukupnoj vrijednosti 96 milijuna eura, naveo je HNB na svojim službenim stranicama.


Ovo je prvi put nakon osamostaljenja Hrvatske da je HNB kupio značajnu količinu zlata te predstavlja kraj dugačke ere u kojoj je HNB bio jedna od rijetkih europskih središnjih banaka bez ikakvih zlatnih rezervi.


Razlog kupnje ove količine zlata je pristupanje Hrvatske europodručju te zahtjevi koje Europska središnja banka (ESB) ima od svake članice koja joj pristupa.




Budući da HNB donedavno nije imao u posjedu ni gram zlata, ova kupnja odgovara upravo tom iznosu od 15 posto hrvatskih deviznih pričuva na računu ESB-a.


Narasla cijena


Podsjetimo, HNB je svoje zlato prodao u nekoliko navrata prije dvadesetak godina po cijeni značajno nižoj od sadašnje. Tako je 2001. godine, pod vodstvom guvernera Željka Rohatinskog, HNB prodao 13,127 tona zlatnih rezervi po tadašnjoj cijeni od 272 američkih dolara po unci.


Nakon svih troškova, Hrvatskoj je od prodaje zlata ostalo približno 115 milijuna dolara.


Ostatak hrvatskih rezervi je prodan 2005. godine po cijeni od 496 dolara po unci, pri čemu je Hrvatska dobila približno 31 milijun američkih dolara.



Usporedbe radi, sadašnja cijena zlata u američkim dolarima kreće se oko razine od 1.900 dolara po unci. HNB je prije dvadesetak godina prodao hrvatsko zlato po relativno niskoj cijeni te ga je nedavno kupio po značajno višoj cijeni, propuštajući veliku zaradu od rasta cijene zlata koji je u proteklih 20 godina iznosio kumulativno više od 400 posto.


Osim HNB-a, posljednjih mjeseci mnoge svjetske središnje banke povećavaju potražnju za žutim plemenitim metalom.


Najnovije izvješće Svjetskog vijeća za zlato (World Gold Council) pokazuje da je kumulativna potražnja središnjih banaka za zlatom u 2022. godini najviša u posljednjih 55 godina.


Veća potražnja


Potražnja za zlatom je povećana jer se zlato smatra sigurnom zaštitom vrijednosti imovine od inflacije, gospodarskih kriza i općenitih neizvjesnosti na tržištu, kao i od nepredvidivih okolnosti poput ratova i pandemija.


WGC navodi da su visoka razina neizvjesnosti u svjetskom gospodarstvu te vrlo visoka inflacija razlozi zbog kojih sve više središnjih banaka utočište traži u zlatu, metalu koji tradicionalno nosi reputaciju sigurnog utočišta u nesigurnim vremenima – kako za velike institucionalne investitore, tako i za obične građane.


Osim središnjih banaka, posljednje godine veliki porast potražnje za investicijskim zlatom u obliku zlatnih poluga i zlatnika pokazuje i šira javnost.


Investicijsko zlato u fizičkom obliku namijenjeno je za dugoročnu isplativu štednju otpornu na inflaciju, a s obzirom na to da se svijet nalazi u periodu visoke inflacije i gospodarske neizvjesnosti, rastući broj štediša okreće se od štednje u novcu pa alternativu, između ostalog, pronalazi u zlatu.


Kokanović: Hrvati lani kupili zlata u vrijednosti oko dvije milijarde kuna


Josip Kokanović, operativni direktor Centra Zlata, vodećeg hrvatskog distributera investicijskog zlata, tvrdi da bi potražnja za zlatom trebala rasti i u budućnosti.



– Zlatne poluge i zlatnici sve su popularniji oblik štednje u svijetu, ali i u Hrvatskoj. Samo prošle godine Hrvati su kupili zlata u vrijednosti oko dvije milijarde kuna, što je dvostruko više nego u prethodnoj godini.


Činjenica da je zlato neoporezivo, likvidno i u prošlosti je nosilo visok prinos, dodatan je poticaj štedišama koji ne žele gledati kako im novac u banci propada, tvrdi Kokanović, te dodaje da su razlozi zbog kojih središnje banke poput HNB-a kupuju zlato praktički isti kao i razlozi zbog kojih zlato kupuju pojedinci.


– Zlato predstavlja zaštitu od inflacije i svih negativnih ekonomskih pojava, a izgledno je da će tu ulogu nastaviti ispunjavati i u budućnosti, u što vjeruju i središnje banke, ističe Kokanović.