Foto: Sergej Dreschler/NL
Guverner Hrvatske narodne banke (HNB) Boris Vujčić u četvrtak je izjavio da zadnji podaci ukazuju da se rasprostranjenost inflacije po prvi put u listopadu počela smanjivati te da ima naznaka da smo blizu vrha inflacije.
“Iz zadnjih podataka koje imamo, vidimo da se rasprostranjenost inflacije prvi put u listopadu počela smanjivati. To je dobra vijest i može upućivati da smo smo blizu vrha inflacije”, naglasio je guverner HNB-a, koji je u četvrtak sudjelovao na tradicionalnom savjetovanju ekonomista o ekonomskoj politici Hrvatske u 2023.
Stopa inflacije u rujnu je, po podacima DZS-a, iznosila na godišnjoj razini 12,8 posto. Vujčić očekuje da će stopa inflacije sljedeće godine pasti na razinu između šest i sedam posto, a da bi se u 2024. vratila na ciljanih dva posto.
Kazao je i da ulaskom u eurozonu hrvatska monetarna politika, ako dolazi do šokova sa strane ponude, kao što su rast cijena energenata ili hrane, primjerice zbog rata u Ukrajini, ne može puno napraviti, jer može funkcionirati samo na strani potražnje.
No, kaže, dio inflacije dolazi i sa strane potražnje i na nju monetarna politika reagira dizanjem kamatnih stopa te smanjivanjem vlastite bilance, odnosno količine novca tj. viška likvidnosti u financijskom sustavu koji je kreirala, do čega će, smatra, sigurno doći iduće godine. Trenutno se višak likvidnosti u domaćem financijskom sustavu kreće blizu 80 milijardi kuna.
Vujčić je rekao da Hrvatska, u usporedbi s drugim zemljama središnje i istočne Europe, i onima izvan eurozone, pa i onima u eurozoni, ima drugu najnižu stopu inflacije, dodavši da istodobno ima i puno niže kamatne stope.
Sada se hrvatsko Ministarstvo financija kratkoročno zadužuje do 1. siječnja jeftinije nego ministarstva financija zemalja s A rejtingom, tako da ne vidim problema, dapače, poručio je.
Primjerice, Ministarstvo financija na zadnjoj aukciji kunskih trezoraca u listopadu zadužilo se na rok od šest mjeseci po kamatnoj stopi od svega 0,1 posto, a na godinu dana po stopi od 0,2 posto.
Na novinarsko pitanje o sve većoj kupnji nekretnina za gotovinu uoči prelaska na euro radi mogućeg izbjegavanja kontrola, Vujčić je konstatirao kako raste trend udjela u kupovini nekretnina koji nije kreditiran. “To nije neophodno gotovina, neki dignu depozit s banke pa kupuju, a neki kupuju gotovinom”, naveo je.
Dodao je i da postoji tendencija da se djelomično uzima kredite za kupovinu nekretnina, a djelomično plaća gotovinom, bez kredita.
To, kaže, može biti posljedica toga što su kamatne stope na depozite bile vrlo niske, u inozemstvu čak i negativne. Dodatno, povećao se udjel kupovine stranaca na domaćem tržištu nekretnina i vjerojatno se dio tog efekta materijalizirao kroz kupovinu koja nije kreditirana.
Ustvrdio je i da dio povećane kupovine nekretnina gotovinom prije prelaska na euro, može biti povezan i s kontrolom. Na pitanje o nadzoru porijekla novca, rekao je da to uređuje zakon, pri čemu se mora deklarirati porijeklo novca ako se ulaže u banku.
najnovije
najčitanije
Košarka
INTERVJU S BROOKE FLOWERS
Američka košarkašica očarana je Zadrom, voli naš način života, a jedna joj je stvar neobična
Nogomet
Njemački vratar
Ter Stegen otišao iz Barcelone na posudbu u Gironu. Livaković definitivno odlazi iz kluba?
Kultura
Talijanski couturier
VALENTINO GARAVANI Odlazak vječne legende i “cara mode”
Scena
Streaming servis
Netflix premašio 325 milijuna pretplatnika diljem svijeta, a želi preuzeti i filmskog giganta
Rukomet
33-25
TEŽAK PORAZ HRVATSKE: Švedska slavila u borbi za prvo mjesto
Zadar
ŠALICA RAZGOVORA
Jure Zubčić pokrenuo novi biznis! ‘Svi su bili šokirani! Ali nakon izborne kampanje sam…’
Županija
SKELE
Šarene fasade kao znak da u Obrovcu nije sve tako crno: ‘Vidim da će biti još i ljepše…’
Crna Kronika
Privedene
Uhićene dvije osobne bankarice, u 20 godina klijentima ukrale preko dva milijuna eura!
Zadar
GODIŠNJICA
Sedam godina od smrti mons. Ivana Mustaća: ‘Bog mi je na put života stavio mnoge divne ljude’
Županija
BEZ ELEKTRIČNE ENERGIJE