Pritom je vanjskotrgovinski deficit iznosio 17,7 milijardi eura, dok je pokrivenost uvoza izvozom bila 56,5 posto.




Prema podacima DZS-a, u članice EU-a u prvih 11 mjeseci prošle godine izvezeno je robe u vrijednosti 15,3 milijarde eura, što je 5,8 posto više u odnosu na isto razdoblje 2024., dok je izvoz u nečlanice EU-a porastao za 3,2 posto, na 7,7 milijardi eura.


Uvoz iz članica EU-a, pak, porastao je u prvih 11 lanjskih mjeseci za 1,1 posto na godišnjoj razini, na 31,4 milijarde eura, dok je uvoz iz nečlanica iznosio 9,3 milijarde eura, uz rast od 11,3 posto.


DZS je objavio i privremene podatke o robnoj razmjeni za prvih deset mjeseci 2025. godine.




Ukupan izvoz iznosio je 21 milijardu eura, što je šest posto više nego u istom razdoblju 2024., dok je uvoz porastao za 4,2 posto, na 37,4 milijardi eura. Time su tek blago revidirani prvi podaci za listopad objavljeni 9. prosinca, po kojima je vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prvih deset mjeseci 2025. na godišnjoj razini porasla za 5,9 posto, dok je vrijednost uvoza iznosila 37,3 milijarde eura, uz rast od 3,8 posto.


Prema najnovijim podacima, vanjskotrgovinski deficit je od siječnja do listopada 2025. iznosio 16,4 milijarde eura, a pokrivenost uvoza izvozom bila je 56,1 posto.




Kada je riječ o glavnim vanjskotrgovinskim partnerima, u prvih deset prošlogodišnjih mjeseci hrvatski izvoz u Njemačku skočio je za 12,8 posto, na 2,7 milijardi eura. Istovremeno, hrvatski uvoz iz tog najvećeg europskog gospodarstva porastao je za 5,9 posto, na 5,5 milijardi eura.


Vrijednost hrvatskog izvoza u Sloveniju je u deset mjeseci 2025. porasla za 12,3 posto u odnosu na prvih deset mjeseci 2024. godine, na 2,5 milijardi eura, dok je istovremeno vrijednost hrvatskog uvoza iz Slovenije porasla za 5,5 posto, na 4,5 milijardi eura.


Nadalje, za 6,6 posto skočila je vrijednost izvoza iz Hrvatske u Italiju, na 2,4 milijarde eura, dok je hrvatski uvoz iz te zemlje pao za 9,6 posto, na 4,4 milijarde eura.