Prognoza HNB-a: ‘Carinski rat ubrzava inflaciju, bojkot dućana usporio BDP’

Hrvatska narodna banka je u svojim najnovijim, proljetnim projekcijama revidirala očekivani rast hrvatskog gospodarstva u ovoj godini na niže, dok je projekciju inflacije za ovu godinu povećala. Također, očekuje se pogoršanje salda vanjskotrgovinske razmjene. Dok je lani rast realnog BDP-a Hrvatske ubrzao na 3,8 posto, u 2025. bi mogao usporiti na 3,2 posto, a u 2026. na 3 posto, predviđa HNB.

Prosječna će inflacija, kažu, ipak i dalje polako opadati, no prognozu za 2025. revidirali su na više, odnosno sada očekuju 0,2 postotna boda veću inflaciju no što su je očekivali u prosincu.

Očekuje se sada prosječna inflacija od 3,7 posto u 2025. Razlozi su najviše u rastu cijena energije, a na prognozu utječu i rizici povezani s carinskim ratom koji se zahuktava.

Rashodi za obranu

Podsjetimo, nakon što je SAD uveo carine na aluminij i čelik, EU je odgovorio listom američkih proizvoda koje namjerava ocariniti tijekom travnja. Donald Trump je međutim već otišao i korak dalje i zaprijetio da će sva alkoholna pića koja dolaze iz Europe ocariniti 200 posto.

Ako se obistini tek dio tih prijetnji, to svjetsku trgovinu gura na dolje. Guverner HNB-a Boris Vujčić još je u prosincu spominjao moguće nove inflatorne pritiske s kojima ćemo se morati suočiti u slučaju eskalacije carinskog rata, koji je već tada bio na pomolu.

Glavni ekonomist HNB-a Vedran Šošić jučer je pak za naš list komentirao da su se projekcije inflacije u posljednjih godinu dana ipak uvelike stabilizirale, aktualna projekcija rasta harmoniziranog indeksa potrošačkih cijena za ovu godinu od 3,7 posto tek je, kaže Šošić, blago iznad projekcija u posljednjih pola godine.

– To znači da nas još uvijek nije ništa iznenadilo u mjeri da bismo morali znatnije revidirati projekcije. Naravno, to ne znači da se takva iznenađenja ne mogu dogoditi. Prijetnja carinskog rata i najave dodatnih rashoda za obranu osobito unose dodatne neizvjesnosti za ostvarenje projekcije.

Tu ćemo neizvjesnost moći bolje sagledati tek kada se najave budu pretakale u konkretne akcije, poručuje Šošić. U projekciji HNB-a se dalje navodi da je »projekcija inflacije revidirana blago naviše u usporedbi s prosinačkom, ponajprije zbog viših ostvarenja inflacije krajem 2024. i početkom 2025. nego što se prije očekivalo«.

Ukupna inflacija tako bi mogla biti viša za 0,2 postotna boda u 2025. i 0,1 postotni bod u 2026., zbog višega očekivanog rasta cijena energije i temeljne inflacije, dok bi inflacija cijena hrane mogla biti nešto niža.

Manje fondova

– Rizici koji bi mogli uzrokovati višu inflaciju uključuju geopolitičke napetosti i povećana izdvajanja za obranu, a to bi moglo rezultirati rastom cijena energenata i drugih sirovina, zatim trgovinske barijere, nepovoljne vremenske uvjete te snažniji rast plaća od očekivanog, stoji u materijalu HNB-a.

Nakon što se pozitivan saldo tekućeg i kapitalnog računa platne bilance lani već primjetno smanjio, očekuje se i njegovo daljnje pogoršavanje. Tako se za 2024. očekuje smanjenje viška na tekućem i kapitalnom računu platne bilance na 0,7 posto BDP-a.

Pogoršanju najviše pridonose nepovoljna kretanja u razmjeni usluga, s obzirom na slab rast prihoda od turizma i zamjetno ubrzanje rasta rashoda, odnosno turističke potrošnje rezidenata u inozemstvu, kaže HNB, te spominje i robusni rast robnog uvoza u uvjetima snažne domaće potražnje.

Također su, navode, priljevi iz fondova EU-a vidljivo smanjeni u odnosu na 2023. Pogoršanje bi moglo biti najvidljivije u razmjeni turističkih usluga, a očekuje se i daljnji rast rashoda na računu dohodaka zbog rasta zarada stranih radnika zaposlenih u Hrvatskoj.

Za BDP kažu da bi »početak godine mogla obilježiti stagnantna kretanja zbog slabljenja osobne potrošnje, što je povezano s bojkotom maloprodajnih trgovačkih lanaca tijekom siječnja i veljače«, zaključuje HNB

Turizam u riziku zbog visokih cijena

HNB navodi da u ekonomskim odnosima s inozemstvom i dalje prevladavaju negativni i sve naglašeniji rizici.

Osim viših cijena energenata i drugih sirovina, glavni negativni rizici vezani su uz trgovinsku politiku SAD-a, pri čemu bi uvođenje carina zemljama EU-a dodatno pojačalo negativne učinke, kažu.

– Turistički je sektor također izložen negativnim rizicima, a osim prilagodbe klimatskim i drugim izazovima, oporavak njegove cjenovne konkurentnosti bit će važan preduvjet za nastavak rasta prihoda, upozorava HNB.