Hrvatska podržava proizvodnju čistog vodika pomoću nuklearne energije

U utorak su se prije ministarskog sastanka sastali visoki dužnosnici iz Hrvatske, Francuske, Bugarske, Finske, Mađarske, Polsjke, Češke, Rumunjske, Slovačke i Slovenije te još iz tri zemlje koje su zasad promatrači – Belgije, Nizozemske i Italije. Oni su u zajedničkom priopćenju istaknuli da nuklearna energija ima strateški značj za postizanje klimatske neutralnosti.

S druge strane, protiv toga pristupa je nekoliko zemalja, među njima Njemačka, Austrija, Portugal, Španjolska, jer se boje da bi to moglo usporiti investicije u obnovljive izvore.

Ministri su u utorak donijeli odluku da se nastavi s mjerama štednje plina. U srpnju prošle godine, nakon velikog skoka cijena plina zbog ruskog napada na Ukrajinu, Europska unije je uspostavila neobvezujući cilj štednje plina za 15 posto u razdoblju od kolovoza 2022. do ožujka 2023. u odnosu na prosjek u posljednjih pet godina.

Blaga zima pridonijela je da se taj cilj i premaši i prema Eurostatu, potrošnja plina u EU-u od kolovoza 2022. do siječnja ove godine smanjena je za 19,3 posto.

Ministar Filipović je rekao da je Hrvatska smanjila potrošnju plina za više od 20 posto. Danas su ministri prihvatili prijedlog Komisije da se nastavi sa smanjenjem potrošnje plina za 15 posto od travnja 2023. do kraja ožujka sljedeće godine. Riječ je o neobvezujućem cilj koji može postati obvezan u slučaju većeg poremećaja i nestašice plina.

Ministri su također konačno potvrdili odluku o zabrani prodaje novih automobila s motorima s unutarnjim izgaranjem od 2035. godine, osim onih koji će biti pokretani sintetičkim gorivom, tzv. e-gorivom.

Tu odluku je početkom ožujka blokirala Njemačka tražeći da se dopusti prodaja motora s unutarnjim izgaranjem pod uvjetom da koriste e-goriva. Nakon što je Njemačka dobila jamstva da će dobiti to što je tražila, danas su sve države glasale za osim Poljske koja je bila protiv, a tri su države bile suzdržane.

“Mi smo glasali za, idemo u smjeru klimatski neutralne Europe i učinit ćemo sve da pridonesemo ostvarenju tih ambicioznih ciljeva”, rekao je ministar Filipović.

U uredbi koja predviđa zabranu prodaje novih automobila na fosilna goriva predviđena je mogućnost revizije 2026. godine, kada će se razmotriti hoće li trebati još nešto mijenjati u propisima.

Ministri su raspravljali i prijedlogu reforme tržišta električne energije, koji je nedavno predstavila Europska komisija.

Hrvatska je među zemljama koje podržavaju da se razdvoji cijena plina od cijene električne energije. S druge strane, Komisija je u svom prijedlogu ostavila netaknutim sadašnji dizajn veleprodajnog tržišta energije.

Umjesto toga je predložila da se problem nestabilnih cijena električne energije riješi dugoročnim ugovorima, među ostalim i kroz ugovore za kompenzaciju razlike u cijenama, koji bi potrošačima jamčili stabilnu cijenu, a proizvođačima bi država plaćala razliku ako prodaju struju ispod tržišne cijene.

Ministar Filipović je rekao da Hrvatska već koristi takve ugovore u posljednjem paketu mjera teških 1,7 milijardi eura kako bi se zaštitili građani od povećanja cijena.