Srijeda, 24. srpnja 2024

Weather icon

Vrijeme danas

28 C°

PROMJENA PRAVILA

Europska komisija reformira okvir za sanaciju posrnulih banaka

Autor: Aneli Dragojević Mijatović

23.04.2023. 13:00
Europska komisija reformira okvir za sanaciju posrnulih banaka

Foto: Reuters



Europska komisija izvijestila je ovaj tjedan o prijedlogu reforme okvira za sanaciju posrnulih banaka male i srednje veličine, odnosno reformu okvira za upravljanje kriznim situacijama banaka i osiguranje depozita, koja bi, navodi se, trebala otežati spašavanje banaka sredstvima poreznih obveznika.


Kažu da se pokazalo da su se u mnogim srednjim i manjim bankama koje su propadale upotrebljavala rješenja koja nisu dio okvira za sanaciju. To je, ističe se, ponekad uključivalo novac poreznih obveznika umjesto novca iz unutarnjih kapaciteta banaka ili privatnih sigurnosnih mreža koje financira sektor (sustavi osiguranja depozita i sanacijski fondovi).


Navode kako bi se novim prijedlogom olakšala uporaba sigurnosnih mreža koje financiraju same banke kako bi se zaštitili deponenti. U prijedlogu se zadržava razina pokrića od 100.000 eura po deponentu u EU-u, te se dodatno usklađuju standardi zaštite deponenata na razini Unije. Novim okvirom zaštita deponenata proširuje se na javna tijela poput bolnica, škola, općina.




Također, Komisija ističe da prijedlog uključuje dodatne mjere za usklađivanje zaštite privremenih visokih salda na bankovnim računima u iznosu većem od 100.000 eura povezanih s određenim životnim događajima, kao što su naknade za nasljedstvo ili osiguranje. Riječ je zapravo o usvajanju prijedloga o izmjenama i daljnjem jačanju postojećeg europskog ‘’CMDI’’ okvira (Crisis Management and Deposit Insurance).


HNB vrlo šturo


Postavlja se naravno pitanje što ovaj prijedlog, koji tek ide u proceduru tijela EU-a, znači za domaći sustav osiguranja depozita, odnosno što je novo za nas ovdje, s obzirom na to da koliko znamo Hrvatska već ima mehanizam gdje se propast banaka sanira iz fonda koji pune same banke, premija je i nešto veća od prosjeka EU-a, a osigurani su i depoziti trgovačkih društava, sve do 100.000 eura.


Hrvatsku narodnu banku (HNB), te Hrvatsku agenciju za osiguranje depozita (HAOD), pitali smo ulaze li kod nas u to već bolnice, škole i druge javne ustanove koje sada spominje Komisija da bi se tek trebale uključiti ili će se ovim novim prijedlogom i kod nas tek obuhvatiti. Tražili smo da predloženi akt usporede s ovim što već imamo te javnosti objasne što se u pesrpektivi mijenja, ako se mijenja.


Iz Hrvatske narodne banke nisu se baš iskazali u pojašnjavanju. Naime, odgovorili su tek da je prijedlog za prilagodbu i daljnje jačanje postojećeg okvira za krizno upravljanje i osiguranje depozita (CMDI), koji je Europska komisija usvojila 18. travnja 2023., »vrlo složen paket promjena«.


– Ovim paketom Europska komisija predviđa izmjene i dopune u različitim područjima regulative zbog kojih će Republika Hrvatska, jednom kada ovaj paket promjena bude konačno usvojen, biti dužna prilagoditi veliki broj nacionalnih propisa. Navedeni prijedlog HNB trenutačno detaljno analizira, navodi HNB.


Puno konkretniji odgovor dobili smo iz HAOD-a, a potpisuje ga Marija Hrebac, direktorica HAOD-a. Hrebac kaže da je »hrvatski sustav osiguranja depozita postavljen tako da omogućava zaštitu financijske stabilnosti cjelokupnog financijskog sustava u RH-a, i to posebno u kriznim razdobljima«.


Potencijalne opasnosti


– Kroz zakonski okvir omogućeno je djelovanje nadležnih tijela u kriznim situacijama kako bi se ili spasile (sanirale) ili ispratile s tržišta (likvidirale) posrnule kreditne institucije, bez obzira na njihovu veličinu, a da se pri tome negativne posljedice tog propadanja ne preliju na ostatak gospodarstva, odnosno da se minimiziraju negativni učinci tog propadanja.


EK-a je objavila usvajanje prijedloga da prilagodi i daljnje učvrsti postojeći EU okvir za krizno upravljanje i osiguranje depozita (CMDI) s fokusom na srednje i male banke. Ciljevi koje EK deklarira da ovim prijedlogom nastoji ostvariti su zaštita financijske stabilnosti uz istovremenu zaštitu novca poreznih obveznika, zaštita gospodarstva od negativnih utjecaja propadajućih banaka, bolja zaštita deponenata.


Hrvatska agencija za osiguranje depozita i hrvatski sustav osiguranja depozita navedene ciljeve već su osigurali kroz zakonsku regulativu koja je na snazi od 2015. i najnovije od 2021. godine, potvrdila je Hrebac. Navodi dalje da je »zaštita novca poreznih obveznika osigurana člankom 13. Zakona o sustavu osiguranja depozita (ZSOD) koja određuje da državni proračun ni porezni obveznici ne mogu snositi troškove financiranja sustava osiguranja, već da su iste isključiva odgovornost kreditnih institucija koje posluju na teritoriju RH-a«.


Na ovaj način, ističe Hrebac, »bez obzira koliki trošak nastane propašću neke kreditne institucije, taj trošak podmiruju solidarno sve kreditne institucije u RH-a«.


– Drugi cilj, zaštitu gospodarstva od negativnih utjecaja propadajućih banaka, koji EK-a želi postići na način da klijentima propadajuće banke omogući pristup njihovim sredstvima – koji su na primjer preneseni u drugu banku – instrument je kojeg hrvatski zakonodavni okvir već poznaje i koje ima uspostavljen i to kroz Zakon o prisilnoj likvidaciji, zakon o sanaciji kreditnih institucija i zakon o sustavu osiguranja depozita.


Što se tiče namjere EK-a o boljoj zaštiti deponenata u smislu »proširenja opsega zaštite« na neka tijela javne vlasti (bolnice, škole, općine i slično), možemo potvrditi da je i u tom dijelu naš (hrvatski) zakonodavni okvir prilagođen i to još od srpnja 2015. kada smo proširili opseg zaštite sustava osiguranja depozita na sva tijela JLPRS (članak 6. stavak 4. ZSOD-a), pojašnjava Hrebac.


Što li je onda za nas ovdje novo?


– Dakle, onako na prvu, prijedlog EK-a nema izravnih implikacija odnosno ne zahtjeva izmjene hrvatskog zakonodavnog okvira, međutim on u sebi potencijalno krije neke druge potencijalne, dugoročne opasnosti za efikasnost sustava osiguranja depozita. Tu prije svega mislimo na eliminiranje načela najmanjeg troška prilikom donošenja odluka o sanaciji neke kreditne institucije, čime bi se potencijalno omogućilo europskom sanacijskom mehanizmu lakši ulazak dublje u nacionalne fondove osiguranja depozita.


Isto tako, daljnje rasprave o prioritetnom statusu (odnosno ukidanju istog) potraživanja sustava osiguranja depozita u likvidacijskom postupku, značajno bi umanjile uspješnost naplate odnosno povrata sredstava u nacionalne fondove osiguranja, a time dodatno financijski opteretile kreditne institucije članice sustava, osvrnula se Hrebac.


Kaže da nam »sad ostaje za vidjeti kakvu će poziciju zauzeti Europski parlament i Vijeće prema navedenom prijedlogu, a onda ćemo eventualno biti u mogućnosti planirati eventualne izmjene nacionalnog gospodarstva«.


Prijepori na razini EU-a


Povezivanje zaštite sustava depozita na europskoj razini pitanje je koje je potrebno do kraja riješiti da bi se zaokružio projekt bankovne unije, međutim, oko tog pitanja bilo je prijepora. Prijedlog o zajedničkoj zaštiti depozita ranije je, naime, naišao na neodobravanje dijela članica, konkretno Njemačke, koja je teško mogla zamisliti da se njihovim novcem pomaže štedišama posrnulih banaka u nekoj drugoj članici eurozone.


Kao i Njemačka, i Hrvatska ima vrlo solidan mehanizam zaštite depozitara koji unaprijed na razini nacionalnog bankovnog sustava prikuplja sredstva za slučaj da neka banka propadne te će biti potrebno obeštećivati štediše. Dio članica nema takvo rješenje na snazi na nacionalnoj razini, već novac prikupljaju tek kada se nevolja dogodi.


Hrvatski sustav osiguranja depozita zapravo je već dobar, te su neke bankovne krize u prošlosti riješene tako da su štediše namirene upravo putem tog mehanizma, odnosno iz sredstava koje banke unaprijed uplaćuju kao premiju za ovakve slučajeve, a ne sredstvima poreznih obveznika.