Prije dvije godine rečeno je da Hrvatska ukida biljege, no gruntovnica ih i dalje traži

Foto: Goran Stanzl/PIXSELL

Iako se 2021. godine na velika vrata najavljivalo da država, napokon, ukida famozne biljege, niti dvije godine poslije iz hrvatske administracije nije iščeznuo taj najzaostaliji primjer birokratskog formalizma, piše u nedjelju Jutarnji list.

Biljezi su ukinuti, no u gruntovnici ih i dalje uporno koriste jer je Zakonom o sudskim pristojbama propisano da se sve pristojbe u iznosima do 100 kuna naplaćuju u državnim biljezima. Iako je država 2021. značajno smanjila broj usluga za koje se naplaćuju pristojbe, sa 177 na 58, ipak ih je dosta preživjelo, a među njima i velik broj onih čiji iznos ne prelazi 100 kuna odnosno 13,27 eura.

Tu je, naravno, i obveza plaćanja dokumenata iz zbirke isprava u zemljišnoknjižnim odjelima koja je jeftinija od 100 kuna pa se onda plaća u biljezima.

U Ministarstvu pravosuđa kažu da su svi općinski sudovi obvezni naplaćivati sudsku pristojbu za izdavanje zbirke isprava te preslike ručno vođene knjige, kao i prihvatiti pristojbu uplaćenu u državnim biljezima, ako se radi o iznosu pristojbe do 100 kuna. No, biljeg za tu uslugu bi uskoro stvarno trebao biti ukinut zahvaljujući izmjenama Zakona o sudskim pristojbama koje su u tijeku.

Kad su u pitanju zemljišnoknjižni poslovi, obveza plaćanja pristojbe, prema podacima ministarstva, postoji za 13 vrsta usluga, od čega za njih četiri iznosi do 13,27 eura, što znači da se naplaćuju u državnim biljezima. To su, uz presliku iz zbirke isprava, redom podnesak kojim se traži upis ili brisanje iz zemljišne knjigu u iznosu od 6,64 eura, zatim odluka o prijedlogu za zabilježbu također u iznosu od 6,64 eura te 13,27 eura za upis do deset posebnih dijelova.

Pristojbe se, među ostalim i u biljezima, još naplaćuju za pojedine vrste izvanparničnog postupka, zatim kod ostavinskog postupka, kaznenog postupka po privatnoj tužbi, u stečajnim postupcima i likvidaciji, upisima u sudski registar, upravnim sporovima… Primjerice, plaćanje naknade u biljezima tako i dalje postoji za upis osnivanja j.d.o.o.-a u sudski registar, za prijedlog za otvaranje stečajnog ili likvidacijskog postupka, ovjeru potpisa, štambilja i slično.

Iako je Hrvatska u međuvremenu uvela euro, u optjecaju su i dalje državni biljezi na kojima su iznosi izraženi u kunama, a iz ministarstva poručuju da se oni i dalje mogu normalno koristiti jer je propisano da se biljezi mogu upotrebljavati do njihova iskorištenja uz primjenu fiksnog tečaja konverzije, piše novinarka Jutarnjeg lista Dora Koretić.