
Foto: Mateo Levak/NL
Na prihodovnoj strani proračuna imamo 24,9 milijardi eura, a na rashodovnoj 26,7 milijardi eura. Imamo dakle deficit od 1,8 milijardi eura, i u sljedećoj ćemo se godini zadužiti za pokrivanje tog deficita.
Najznačanije stavke na rashodnoj strani su povećanje plaća u javnom sektoru, za javne i državne službe, potom i mirovine, a značajni su i rashodi za investicijske projekte, na kojima i planiramo temeljiti rast koji očekujemo, istaknuo je ministar financija Marko Primorac na znanstvenoj konferenciji Ekonomski susreti, koja je jučer počela u Rijeci, u organizaciji Znanstvenog društva ekonomista i riječkog Ekonomskog fakulteta.
Ministar kaže da se ulaže u energetsku infrastrukturu, obranu itd. te da misli da je državni proračun dobro balansiram, odnosno da »pokušava pomiriti dva suprotstavljena cilja, a to je očuvanje gospodarskog rasta na kakvim-takvim razinama i protuinflatorno djelovanje«.
– S jedne strane morate ulagati kako biste očuvali rast, a s druge ne smijete imati preveliku potrošnju da državna potražnja ne bi dodatno generirala porast cijena, opisao je Primorac.
Vezano za fiskalnu decentralizaciju kaže da su po tom pitanju ostvareni značajni iskoraci.
– Postoje, međutim, i mogućnosti unapređenja, posebno kada govorimo o povećavanju autonomije jedinica lokalne i regionalne samouprave, ali i njihovom motiviranju da iskorištavaju autonomiju koju već imaju, a koja do sada nije u potpunosti iskorištena.
Određenim zakonskim prijedlozima ćemo ih motivirati da je u većoj mjeri koriste. Kada govorimo o upravljanju imovinom, ono se može promatrati s dva aspekta: kroz upravljanje financijskom imovinom, dakle udjelima u trgovačkim društvima koja su u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, ali i kroz upravljanje nekretninama gdje postoje poteškoće i prostor za poboljšanje sustava, prije svega kroz digitaliziranje i općenito uspostavu kvalitetnijih registara imovine.
Mi za sada, osim podataka koje je objavio Državni ured za reviziju 2016., ako dakle govorimo o sveobuhvatnim i cjelovitom podacima, ni nemamo detaljnije podatke o ukupnoj imovini, ukupnom setu nekretnina koji je u vlasništvu jedinica lokalne samouprave, i tu je svakako moguće postići određena poboljšanja, kaže ministar.
Doc. dr. Meri Šuman Tolić s Ekonomskog fakulteta u Dubrovniku rekla je da se u izazovnim trenucima, kao što su ovi posljednje tri godine, ide k centralizaciji jer je stabilizacija financija primarni cilj. No, s normalizacijom gospodarskih ciklusa vjeruje da će se proces decentralizacije nastaviti.
Šuman Tolić veli da je naš administrativno-teritorijalni ustroj prefragmentiran i samim tim, kaže, »imamo dosta razlika u razvijenosti gradova, županija i općina, pa postoji veliki broj općina koji ovisi samo o dotacijama i nije samoodrživ«.
– Tako da definitivno treba ići k racionalizaciji broja jedinica lokalne samouprave, no nema čarobnog broja, već treba uvažavati kriterije. Tko je sposoban raditi, zaraditi i adekvatno pružati javne usluge svojim stanovnicima, taj bi trebao i ostati. Međutim, u javnim financijama je uvijek dosta politike pa je nekad teško primijeniti ekonomska načela, rekla je Šuman Tolić.
najnovije
najčitanije
Zadar & Županija
javni poziv
Raspisan natječaj dodjele potpora za povećanje konkurentnosti mikro poduzetnicima
Hrvatska
MORH
Banožić uložio žalbu na presudu Upravnog suda oko dodjele stana
Nogomet
do 2024.
Modrić produžio ugovor s Real Madridom
Nogomet
Ange Postecoglou
Australac i službeno potvrđen kao novi trener Tottenhama, u London dolazi nakon odlične sezone u Škotskoj
Zadar
stara vaga
Mirko Blaće vratio u funkciju simbol Ulice Madijevaca, ali i jednog života
Zadar
Skuplja popularna riba
Slaba ponuda srdele, a cijena nešto veća
Zadar
UGROŽENE KOŠNICE
Pčelar Bukvić o problemima i prevarantima: ‘Žele samo dobiti poticaj te pčelariti tri godine…’
Zadar & Županija
organizacija zadarskog lista
[FOTO] Konferencija Održive poljoprivrede i ribarstva: Proizvedena hrana mora biti priuštiva svima
Zadar
KRUZERI U GRADU
Svi oduševljeni baštinom, ali ne i cijenama
Zadar & Županija
opasna rupa