Cijene zlata dosegnule povijesni vrhunac. Hoće li još rasti?

Od početka ruske agresije na Ukrajinu i dolaska Donalda Trumpa na čelo SAD-a značajno raste potražnja za zlatom u svijetu što je dovelo do toga da je njegova cijena na svjetskom tržištu, prvi put u povijesti, probila psihološku granicu od 3.000 eura po unci, dok je cijena u američkim dolarima porasla na razinu iznad 3.400 dolara po unci.

Cijena dragocjenog žutog metala srušila je ponovo svoj povijesni rekord i tako je samo od početka godine do sada porasla za oko 17 posto, dok je taj porast izražen u američkim dolarima čak 32 posto.

Stručnjaci tvrde da se ogromna razlika u porastu cijene zlata između ove dvije valute krije u slabljenju američkog dolara i značajnoj promjeni tečaja između dolara i eura, jer je američki dolar od početka godine značajno oslabio.

Investitori, naime, sve više napuštaju američki dolar i državne obveznice te traže adekvatnu zamjenu za svoj portfelj, a investicijsko zlato, kao financijski instrument koji se smatra alternativnim »sigurnim ulaganjem«, stoga postaje sve privlačnije za sve one koji gube povjerenje u najjaču svjetsku valutu.

Bijeg investitora

– Američki dolar od početka godine izgubio je oko 9,4 posto svoje vrijednosti u odnosu na ostale jake svjetske valute, tvrdi Saša Ivanović, direktor Centra Zlata, dodajući da je bijeg investitora od dolara glavni uzrok novog rasta cijene zlata.

– Radi se o poprilično dramatičnoj situaciji koja ukazuje na to da investitori bježe od američkog dolara, valute koja je donedavno smatrana osloncem cjelokupnog svjetskog gospodarstva. To je veliki presedan na globalnoj razini koji je doveo do neizvjesnosti, a neizvjesnost uvijek okreće investitore k zlatu, objašnjava Ivanović.

Također ističe da je »carinski rat« između SAD-a i Kine uveo dodatni strah na investicijska tržišta.

– Kina se, suprotno Trumpovim očekivanjima, nije suzdržala od jakog odgovora na najavljene američke carine te je aktivno počela diverzificirati svoj uvoz kako bi što manje bila ovisna o SAD-u.

Ako uz to Kina počne ubrzano i masovno prodavati američke obveznice u njihovom vlasništvu, to bi moglo dodatno narušiti povjerenje investitora u dolar, poručuje Ivanović.

Poslovni svijet strahuje da bi, do sada neviđena, dramatična »dedolarizacija« te rast geopolitičkih tenzija popraćenih trgovinskim sukobima, mogli biti uvod u novu globalnu recesiju.

– Upravo u takvom okruženju cijena zlata uvijek najviše raste, zbog čega investitori svoj kapital čuvaju upravo držanjem zlatnih poluga i zlatnika koji su se dokazali kao sigurna luka u nesigurnim vremenima.

Sve upućuje na to da će se povijest ponoviti još jednom, ističe Ivanović dodajući kako nitko sa stopostotnom sigurnošću ne može predvidjeti kretanje cijene zlata u kratkom roku.

Vjeruje međutim da se u srednjem roku od godinu dana može očekivati daljnji rast zbog dolaska nove globalne recesije koju najavljuje mnogo ekonomista.

– Ta bi recesija trebala doći kao rezultat carinskih sukoba i geopolitičke nestabilnosti, a u Centru Zlata ove godine bilježimo značajan porast potražnje za zlatnim polugama i zlatnicima, što ukazuje na to da i investitori očekuju rast cijene u budućnosti, predviđa Ivanović.

Najveća potražnja

Ističe da je, prema procjenama Centra Zlata, u Hrvatskoj prošle godine u zlato uloženo oko 350 milijuna eura, što je bio rekordan iznos.

– Čini se kako bi se taj rekord ove godine mogao ponovo srušiti. Prvi kvartal 2025. godine zabilježio je najveću potražnju za investicijskim zlatom – ne samo u Hrvatskoj, nego i u ostatku svijeta.

Investitori se ubrzano spremaju za ono što dolazi, a kupnja zlatnih poluga i zlatnika predstavlja instrument zaštite imovine od recesije i inflacije. S obzirom na trendove kojima svjedočimo, vjerujem kako bi Hrvati ove godine u zlato mogli uložiti i do pola milijarde eura, zaključuje Ivanović.

Krunoslav Marčinko, direktor tvrtke Tetragram Plemenit Povijesni, kaže za naš list da je cjenovni vrhunac od 90,60 eura za gram koji je zlato doživjelo u veljači, premašen početkom travnja.

– Najava američke vlade i predsjednika Donalda Trumpa da uvede nove, visoke carine na uvoz robe u Sjedinjene Države iz ostatka svijeta, prouzročila je da cijena zlata najprije dosegne novi rekord o 92,70 eura za gram, a potom naglo potone na razinu blizu 87 eura za gram.

I većina drugih tržišta negativno je reagiralo na nove carinske namete, zbog čega je američka vlada privremeno, na 90 dana, suspendirala naplatu novouvedenih visokih carina, što je prouzročilo preokret na tržištima.

Taj preokret bio je osobito snažan na tržištu zlata, te je cijena žute plemenite kovine do sredine travnja dosegnula novi povijesni rekord od 94,12 eura za gram. Nakon što prođe najavljenih 90 dana suspenzije američkih carina, očekujemo nove urnebesne događaje na svjetskim tržištima, smatra Marčinko.

On podsjeća da analitičari tržišta plemenitih kovina predviđaju kako će se nastaviti snažna volatilnost, odnosno, veliki cjenovni njihaji zlata i srebra.

– Ako bismo jednom riječju trebali opisati stanje u globalnom gospodarstvu, onda bi ta riječ bila – nepredvidljivost. Upravo u okruženju nepredvidljivosti i nesigurnosti, jedno tržište dugoročno dobro prolazi – a to je tržište plemenitih kovina.

Ulaganje u zlato i srebro smatra se sigurnom lukom za kapital u razdobljima kada ulagači ne znaju kako bi se zaštitili od neugodnih iznenađenja. Cijena zlata zacijelo će doživljavati ne samo uspone, nego i povremene korekcije, pa čak i kratkotrajne dramatične cjenovne padove.

No, dugoročni trend rasta cijene ostat će nepromijenjen, budući da se u globalnoj ekonomiji nisu promijenile temeljne okolnosti, niti su otklonjeni glavni razlozi za taj trend.

Ti razlozi su – sve veća zaduženost globalne ekonomije i najrazvijenijih država, koja vodi prema kreditnoj krizi, te prema daljnjem obezvrjeđivanju vodećih svjetskih valuta – američkog dolara i eura, zaključuje Marčinko, držeći da mudar ulagač, ukoliko želi preživjeti turbulentna vremena koja su pred nama, ulaganju treba pristupati što hladnije glave i bez panike.