Gospićka tržnica petkom: Osim krumpira najviše se nudio svježi kupus

Gradska tržnica u ličkoj metropoli nije se mogla danas pohvaliti pretjeranim  asortimanom ponude, ali je ipak bila premala da bi smjestila brojne OPG-e. Svakako najtraženiji su bili krumpir i po prvi puta ove sezone-svježi kupus. Krumpir se konačno stabilizirao po cijenama i danas je posvuda iznosio jedan euro po kilogramu. Tako su za sada nestali vješti nakupci koji su ovaj kvalitetni lički  proizvod nudili po 1,20 ili 1,30 eura. Sve se to događalo pod krinkom „domaće je domaće“, kao da je krumpir s ostalih, jeftinijih štandova stigao s Dalekog istoka.

Uz krumpir najviše se nudio svježi kupus koji je malo prerano stigao na tržnicu. Prerano zato što se njegovo kiseljenje u Lici uvijek veže za dane iza Svih Svetih, dakle kada temperature zraka budu ponešto niže. Svi su prodavači danas isticali cijene kupusa u glavicama, za razliku od ribanoga. Budući da malo tko kupuje kupus i u daljnjoj tehnologiji koristi ribeže, ribani kupus se danas nudio po cijeni od 80 centi za kilogram, a glavice po 60 centi.

Uzgajivači ove delicije stigli su s šireg područja Krbavskog polja i Otočca, ali je svakako najveća navala kupaca vladala kod mladića koji se vrlo okretno  bavio ribanjem, vaganjem, unosio je kupus u obližnje automobile  i naplatom. Danko Puhalo (33) iz sela Brlog nadomak Otočca je šesta generacija ove obitelji koja se bavi uzgojem kupusa. On je posao naslijedio od oca Boška. Po struci je magistar agronomije koji se ne misli odreći ovoga posla. Rad na zenlji mu je struka, ljubav i naslijeđe.

– Moja obitelj se već dugi niz godina uzgaja kupus. Već nekoliko generacija se bavimo tim poslom i to uvijek vrlo uspješno. Ove godine smo uzgojili preko 50 tona kupusa na 1,4 hektara površine. Svako tko se razumije u kupus reći će vam kako je vrhunska kvaliteta brloškog kupusa  poznata već niz godina. Zbog sastava tla i klimatskih posebnosti kakve vladaju nadomak Velebita. Zato nama, na sreću, nikada ne nedostaje kupaca, zadovoljno ističe Danko. Prošle godine bio je jedan od velikih pobornika izgradnje pogona kupusare u svojemu kraju.

Foto: Marin Smolčić

Kupusara je krenula i -stala!

-Čuo sam za inicijativu o izgradnji pogona za kiseljenje kupusa na našem području. Moja obitelj je zainteresirana za tu ideju, kao još sedam OPG-a koji proizvode kupus. To su uglavnom mlađe obitelji. Kada bi ova ideja postala realnost uvjeren sam da bi joj se priključili mnogi manji proizvođači s našeg područja (Brlog, Hrvatsko Polje, Kompolje) koji trenutno uzgajaju manje količine kupusa jer pomalo „lutaju“ u odabiru poljoprivrednih kultura. Ova ideja je svakako izvrsna, za svaku je pohvalu i trebalo bi je podržati i provesti u djelo, uvjeren je Danko Puhalo.
Inicijativu za realizaciju „kupusare“ podržala je i Ličko-senjska županija jer bi se u tom slučaju budućem proizvodnom resursu vjerojatno priključili i uzgajivači kupusa iz Krbavskog polja kod Udbine i znatno šire. Nakon prvotnog sastanka na ovu temu sve je ipak stalo i vjerojatno će se aktivirati ovih dana kada je kiseljenje kupusa opet aktualizirano.

Nakon „napornih noći“ Ličani koriste rasol kiselog kupusa kao starinski  lijek

O važnosti kiselog kupusa u ljudskoj prehrani zna se već stoljećima. Nezamjenjiv je sastav tradicionalne  ličke kuhinje, gdje kiselo zelje i sušeno meso čine dokazanu  energetsku formulu za duge i hladne zime. Ovome valja dodati sarmu i sekelo zelje. Kao oprobani recept protiv mamurluka i glavobolja nakon neprospavanih noći „začinjenih“ s malo više  alkohola, rasol se  godinama  koristi kao pouzdani eliksir. Njegov sastav svakako ima dokazani blagotvoran učinak, daleko učinkovitiji od hrpe tableta.